Južna Srbija

Anti-NATO protest u Nišu, sledeći u Beogardu

Predstavnici Srpskog sabora Zavetnici, Pokreta za Srbiju i Patriotskog pokreta Srbije zatražili su danas sa anti-NATO protesta održanog u Nišu raspisivanje referenduma o saradnji Srbije sa NATO-om ocenivši da je Zakon o saradnji sa tom alijansom ponižavajući za zemlju.

Za vojnu neutralnost

Prema rečima Dikića, Srbija mora da ostane vojno neutralna. „U vreme kada NATO alijansa raspoređuje svoj snage prema Ruskoj Federaciji mi biramo stranu. Mi ne možemo da okrenemo leđa Ruskoj Federaciji i zemljama koje su nas branile u svim dosadašnjim ratovima“, rekao je Dikić.

„Taj zakon je ponižavajući jer građani Srbije u Srbiji treba da gledaju vojnike NATO alijanse koji su do juče ubijali našu decu, naše građane, vojnike i policajce i bili na strani neprijatelja OVK“, rekao je na protestu bivši komandant Žandarmerije i policijski general Bratislav Dikić.

Dikić je kazao da se srpski narod izjasnio protiv NATO-a na referendumu 1998. godine kada je pitanje bilo „Da li prihvatate učešće stranih predstavnika u rešavanju problema na Kosovu i Metohiji?“.

„U rezoluciji koju je Skupština Srbije izglasala 2007. godine piše da naša zemlja nema saradnju sa vojskom NATO-a i da se taj stav može da promeni samo refendumom“, rekao je Dikić.

On je naveo da Patriotski pokret Srbije traži da se poslanici izjasne da li su imali zakon u rukama pre glasanja o njemu, jer postoje informacije da je zakon „poturen“ poslanicima.

„Poslanici su zaboravili koga predstavljaju. Oni su pljunuli na srpski narod i na sve građane Srbije koje je NATO ubio“, kazao je Dikić.

Milica Đurđanović iz Srpskog sabora Zavetnici poručila je da Srbija nije, niti će ikada biti NATO kolonija.

„Zakon koji je potpisan tumačimo kao vid okupacije. Tražimo referendum, a istraživanja pokazuju da iza naših stavova stoji više od 80 građana Srbije“, rekla je Đurđanović.

Goran Petronijević iz Pokreta za Srbiju kazao je da građane niko ne treba da plaši NATO bombama.

Skupu je okončan bez incidenata protestnom šetnjom do Hrama Svetog cara Konstantina.

Link Izvora

Klikni za komentar

Odgovori

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Na Vrh