Novosti online

Biserko: Oštriji ton EU prema Srbiji posledica zastoja u pregovorima o Kosovu

Predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko ocenila je danas da je „oštriji ton“ u izveštajima evropskih institucija o Srbiji posledica zastoja u pregovorima Beograda i Prištine o Kosovu. U intervjuu za portal autonomija.info. ona je objasnila da su očekivanja Beograda bila da će medjunarodna zajednica ipak pristati na podelu Kosova, da je to sve vreme za Beograd bila jedina opcija na stolu i da ju je otvoreno zagovarao ministar spoljnih poslova Ivica Dačić.

„Beograd je verovao da će izdejstvovati podelu koja mu je izmakla. Toga je postao svestan predsednik Aleksandar Vučić tek nakon turneje po nekim evropskim prestonicama, ali i SAD. Od tada se neprestano vajka i izigrava žrtvu. Kampanje koje vode njemu naklonjeni mediji su u suprotnosti s onim što on javno zagovara evropskom orijentacijom“, izjavila je Biserkova.

Ona je ocenila da se Beograd još nada da će Rusija odigrati ključnu ulogu u pregovorima o Kosovu, kao i da Vučić „ponovo polaže nade i u Trampa, očekujući da će se na samitu u Helsinkiju dogovoriti s Putinom o sudbini Kosova“.

Prema njenim rečima, prihvatanje sporazuma s Prištinom zahteva promenu stava Beograda prema Srbima na Kosovu.

„To znači odustajanje od namere da se Srbi održe samo na severu Kosova, gde živi oko trećine (tridesetak hiljada) Srba. Enklave na teritoriji Kosova južno od Ibra, gde živi najveći broj preostalih Srba, marginalizovane su, izolovane i prepuštene samima sebi“, dodala je Sonja Biserko.

Kako je navela, „oštriji stav u ocenjivanju prilika u Srbiji“ od strane EU posledica je i toga što aktuelna vlast nije ispunila obećano i što je u Srbiji došlo do regresije kad je reč o vladavini prava, korupciji, ljudskim pravima, medijskim slobodama.

Komentarišući migrantsku krizu i njene posledice po Evropu, Sonja Biserko je ocenila da „na tom pitanju objektivno može doći do raspada EU“ i da treba razmisliti o ideji da se napravi svojevrsni „Maršalov plan“ za zemlje odakle dolaze migranti.

„EU ne treba da se bavi rešavanjem samo posledica krize, nego pre svega njenim uzrocima. To je i njena moralna obaveza, jer nije nedužna u doprinosu haosu koji u tim zemljama vlada“, kazala je Biserkova.

Po njoj, predlog da se Zapadni Balkan uključi u rešavanje problema migranata izgradnjom prihvatnih kampova može dodatno opteretiti te zemlje i stvoriti antievropski sentiment.

Link Izvora

Klikni za komentar

Odgovori

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Na Vrh