• Svet

    Bojkot Hasanbegovićevog udara na NVO

    Hoće li Hrvatska ostati bez još jednog ministra

    Autor: R. Ćirković

    Zagreb – Saborska većina koja ga je izabrala za ministra kulture, juče je istoričaru Zlatanu Hasanbegoviću uputila neobičan signal koji je on nazvao parlamentarnim presedanom. Članovi Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu i medije iz vladajućih stranaka uskratili su kvorum sednici na kojoj je Hasanbegović trebalo da ih izvesti o razlozima svoje odluke da praktično prekine budžetsko finansiranje neprofitnih medija. Neki poslanici vladajuće većine na sednici su dali da se zna da Hasanbegovićevu odluku da ukine Stručnu komisiju za neprofitne medije ne podržavaju.

    Tako da je prvi Hasanbegovićev potez na mestu hrvatskog ministra kulture pokazao da ministar nije najbolje razumeo koordinate u kojima će se kretati nova hrvatska vlast na čelu sa premijerom, koji dolazi iz jedne multinacionalne kompanije, ili čelnici vladajuće koalicije nisu dobro sagledali razmere spremnosti ministra da praktičnim koracima brani svoj ili njihov zajednički pogled na svet.

    Hrvatsko novinarsko društvo i hrvatski civilni sektor Hasanbegovića su optužili da je popustio pred pritiskom udruženja „U ime obitelji“ , koje se smatra konzervativnim, a u svom pismu ministru je izrazilo nezadovoljstvo nepostojanjem objektivnih kriterijuma za dodelu budžetskih sredstava civilnom sektoru i neprofitnim medijima. Posle juče propale sednice Odbora za kulturu i medije, Hasanbegović je praktično potvrdio da se s mišljenjem udruženja „U ime obitelji“ slaže i naveo da novac za sporne svrhe dobija uvek istih 28 neprofitnih medija i da su tih 28 u poslednje tri i po godine dobili 8.750.000 kuna, što je, ako se preračuna, više od milion evra.

    Mreže emancipacije E-net, koja okuplja deo neprofitnih medija u Hrvatskoj, juče je uputila pismo premijeru Tihomiru Oreškoviću sa zahtevom da hitno smeni Hasanbegovića zbog „nasrtaja na medijske slobode“. Oni ministra kulture optužuju za „govor mržnje, najave cenzure i progona novinara, protivzakonite i nedemokratske odluke, najave obračuna sa političkim neistomišljenicima, te obračuna sa redakcijama neprofitnih medija“. Nasuprot podozrenju ministra da se dosadašnjim načinom dodele budžetskih sredstava neprofitnim medijima ta sredstva rasipaju na „dokoličarski kulturni agitprop“, potpisnici pisma tvrde: „Neprofitni mediji bave se istraživačkim novinarstvom, koje je gotovo iščezlo iz hrvatskog medijskog prostora i koje je jamac očuvanja vladavine prava. Neprofitni mediji u ukupnim prihodima svih hrvatskih medija sudjeluju s nešto manje od jedan posto. Međutim, broj zaposlenih u neprofitnim medijima čini tri posto hrvatskih medijskih profesionalaca. U neprofitnim medijima rade novinari koji su ostali bez posla u komercijalnim medijima, unatoč tome što su pošteno i odgovorno radili svoj posao“.

    O spornim hrvatskim ministrima se izjavama izjasnio i Hrvatski helsinški odbor. U izjavi koja je objavljena pre prvog poteza Hasanbegovića HHO njegov izbor podržava bez ostatka dok se zgraža podjednako što je Mijo Crnoja uopšte mogao biti izabran za ministra kao i da je smenjen ne zbog svojih „morbidnih ideja“ nego tek kad se otkrilo da je manipulisao mestom prebivališta i kreditom za izgradnju kuće.

    Povodom kontroverzi oko stavova Hasanbegovića o antifašizmu, HHO je, između ostalog, napisao: „U hrvatskom slučaju ideologem ‘antifašizam’ označuje povjesno iskustvo zatiranja političkih, građanskih, državljanskih i ljudskih prava i on je u Hrvatskoj povijesnoj memoriji sinonim za zločin. U europskom kontekstu vrijednosti antifašizam je sastavni dio termina antitotalitarizam koji podrazumjeva podjednak odmak i od fašizma i od komunizma“.

    Neke od „morbidnih ideja“ zbog kojih HHO smatra da je sad već bivši ministar branitelja Mijo Crnoja osoba koja ugrožava i negira osnovna ljudska prava, principe pravne države i vladavine prava iz domena su Ministarstva kulture:“Crnoja i krug oko njega najavljivali su izradu liste hrvatskih izdajnika i liste agresora. Tražili su jači utjecaj Ministarstva branitelja na sadržaj školskih udžbenika, smatrajući da se o Domovinskom ratu piše premalo. Najavili su snažan utjecaj na financiranje filmova o Domovinskom ratu, koji se inače snimaju novcem poreskih obveznika, smatrajući da dosadašnji filmovi s ovom temom nisu vjerodostojno prenosili istinu o Domovinskom ratu“, navodi se u izjavi HHO objavljenoj na sajtu te organizacije.

    Protestuju glumci i dramaturzi

    Pedesetak glumaca istupilo je juče iz Hrvatskog društva dramskih umetnika zbog neslaganja sa radom društva koje je kulminiralo poslednjim događajima. Kako prenosi zagrebački Jutarnji list, deo glumaca i dramaturga nezadovoljan je stavom predsednika tog društva Slavka Jaruge, koji je na zahtev da društvo protestuje zbog izbora Zlatka Hasanbegovića za ministra to odbio uz obrazloženje da HDDU za 25 godina postojanja Republike Hrvatske nije osporavalo niti zauzimalo stav o izabranom ministru kulture.

    Link Izvora

    Klikni za komentar

    Odgovori

    Ваша адреса е-поште неће бити објављена.

    Na Vrh
    Social Media Auto Publish Powered By : XYZScripts.com