Ekonomija

Da li će opasan otpad Srbiji „doći glave“?

reciklaža, automobili, otpad, metalFoto: Mondo/ Stefan Stojanović

Opasan otpad, koji uglavnom potiče od firmi koje sada ne rade ili su u stečaju i restrutkturiranju, predstavlja najveći problem koji bi Srbija trebalo da reši u okviru životne sredine.

U Srbiji je od 2001. do danas, po rečima Miodraga Mitrovića, predsednika kompanije „Miteko“, uklonjeno oko 8.000 tona polihlorovanog bifenila (PCB), opasnog, kancerogenog jedinjenja, koje se najčešće koristilo u transformatorima, piše „Politika“ u štampanom izdanju od petka.

Prema preliminarnim procenama nadležnih organa, ostalo je da se zbrine još oko 10.000 tona.

Na redu je da se obavi i ispitivanje koliko je tim jedinjenjenjem zagađeno tlo.

Srbija pred VELIKIM IZAZOVOM – ekologija!

Tek nakon dodatnog ispitivanja utvrdiće se modeli sanacije, kao i remedijacije tla, istakao je Mitrović, podsetivši da Srbija, prema važećim propisima, mora do 2019. godine da završi dekontaminaciju uređaja koji sadrže PCB, jer će njihovo korišćenje posle 2025. biti zabranjeno.

Mitrović je rekao da se u Srbiji godišnje prikupi oko devet miliona tona otpada. Procenat opasnog otpada u 2016. bio je 0,8 odsto od ukupne količine, što na godišnjem nivou iznosi oko 80.000 tona.

„Uz dobre pravne okvire, otpad postaje investicija koji predstavlja osnovu za dalji razvoj privrede“, napomenuo je predsednik kompanije koja je u Srbiji i regionu vodeći operater u oblasti upravljanja industrijskim i opasnim otpadom, s iskustvom višim od 50 godina.

Zapadni Balkan sve TOPLIJI, saradnja rešenje

U razgovoru s novinarima Mitrović je insistirao na potrebi da se što pre nastavi i sa sanacijom lokacija poput Viskoze u Loznici na kojima je država utvrdila postojanje otpada nastalog u fabrikama koje ne rade, a koji odlazi u zemlju i pravi istorijsko zagađenje.

„Od 88 lokacija, uglavnom u propalim društvenim preduzećima, država je zbrinula opasan otpad na devet lokacija, ali ni tu nije uradila ništa da zemljište ‘ozdravi'“, rekao je Mitrović, podsećajući da to može biti permanentna opasnost, što su pokazale i poplave 2014. godine.

On je naveo da je tada samo na jednom mestu, u industrijskoj zoni Šapca, pretilo da se opasan otpad izlije u Savu, pa je hitno uklonjeno oko tri i po tone polihlorovanog bifenila, piše „Poltika“.

Link Izvora

Klikni za komentar

Odgovori

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Na Vrh