Društvo

HROSTOS VOSKRESE!

 

PreviewSlide

Ponocna Liturgija

 

Ponoćna Vaskršnja liturgija u Hramu Svetog Save

BEOGRAD – U Srbiji je ponoćnim liturgijama počelo obeležavanje Vaskrsa, a Vaskršnjoj liturgiji u Hramu Svetog Save u Beogradu, koju je služio patrijarh Irinej, prisustvovao je i predsednik Srbije Tomislav Nikolić.

Prethodno je patrijarh Irinej u prisustvu predsednika Nikolića dočekao blagodatni oganj iz Jerusalima i sa sveštenstvom ga podelio građanima.

Ponoćnom Vaskršnjom liturgijom završavaju se dani žalosti i počinje praznik Vaskrsenja.

Vaskrs je jedan od najvećih hrišćanskih praznika, kojim se proslavlja Isusov povratak u život – vaskrsenje.

Po hrišćanskom verovanju, to se desilo trećeg dana posle njegove smrti, uključujući i dan smrti, odnosno prve nedelje posle Velikog petka.

Vernici se tog dana pozdravljaju rečima „Hristos voskrese“, a otpozdravljaju sa „Vaistinu voskrese“.

Najvažniji hrišćanski praznik spada u red „pokretnih“ svetkovina, a to znači da se ne proslavlja uvek istog datuma, već je samo isti dan – nedelja.

 

Patrijarh: Naš narod se uvek obnavljao i dizao

Patrijarh Irinej sa episkopima čestitao je vernicima Vaskrs poručivši da na ovaj sveti praznik saosećamo sa svim prognanim Srbima, posebno sa onima na Kosovu i Metohiji, te da se, uprkos stradanjima, naš narod uvek obnavljao i dizao nastavljajući da hoda putem Hristovim.

Zato onome ko posrne treba pružiti ruku, a ne gurati ga u još dublju propast, bolesnog treba posetiti i negovati, a zalutalog uputiti na pravi put, kaže patrijarh i ističe da vaskrsenjem svojim Hristos sjedinjuje ovaj svet i raj, a u raj pre svih drugih prima pokajanog razbojnika, dajući svima nama nadu da naše življenje u pokajanju nije uzaludno.

„Iako živimo u teškom vremenu, punom neizvesnosti i tragedijâ, ne smemo, ugledajući se na drevne hrišćane, da prestanemo da se radujemo i Hristovom ljubavlju volimo, i to ne samo jedni druge već i neprijatelje naše, da nas ništa ne bi odvuklo sa puta života koji nam je on darivao“, naveo je Ipatrijarh Irinej u uskršnjoj poslanici.

Ako jedni drugima ne oprostimo, neće se ni nama oprostiti, a ako osuđujemo, već smo mi sami osuđeni, naveo je patrijarh reči Gospoda koji kaže da bez praštanja i sagledavanja sopstvenih sagrešenja prema bližnjima, prijateljima i neprijateljima, nećemo moći da u svoja srca primimo svetlost Vaskrsenja niti da postanemo baštinici nade na večnost u kojoj nema ni straha, ni uzdaha, ni tuge.

Podseća da se ceo rod srpski ugleda na Svetoga Savu, koji nam je nepogrešivo ukazao na put Hristov kao na jedini put života.

„Nemanjićke svetinje vekovima sijaju kao svetionici u magli naše istorije, ukazujući nam na sveobuhvatne duhovne horizonte Carstva Božjeg koje nije od ovoga sveta. Zato nas nikakva stradanja i nepravde ovosvetskih moćnika ne mogu i ne smeju podeliti i zavaditi“, poručio je prvojerarh SPC.

Istakao je da se na ovaj sveti praznik naročito sećamo svih prognanih Srba, koji već dve decenije ne mogu da se vrate u svoje domove, ali i onih koji su ostali da žive na pradedovskim ognjištima i da, zajedno sa svojim duhovnim pastirima, trpe pretnje i pritiske samo zato što su pravoslavni Srbi.

„Posebno saosećamo sa našom braćom i sestrama na Kosovu i Metohiji. Oni, živeći i Boga slaveći na iskonskoj srpskoj zemlji, nastavljaju da svedoče tajnu Hristovog stradanja i Vaskrsenja. Svetolazarevsko Kosovo uvek je bilo u znaku Krsta i Vaskrsenja“, ukazao je patrijarh Irinej.

Podsetviši na sva srpska stradanja, on je kazao da se srpski narod uvek uspravljao i obnavljao nastavljajći da hoda putem Hristovim, te da nas o tome najbolje uče naši sveti i naše kosovske i metohijske svetinje, u kojima počivaju svete mošti mnogih…

Podseća i da su vekovima stradale naše crkve i manastiri, naša sela i gradovi, ali smo ih, kaže, opet obnavljali, obnavljajući time i sami sebe, kao živu Crkvu Božju.

„Zato, umesto plača i ridanja pevajmo pobednu pesmu, jer u svetlosti Vaskrsenja, krst koji nosimo nije simbol poniženja i sramote, već novog dostojanstva i slave. Kosovo i Metohija, za nas Srbe i za sve pravoslavne hrišćane, nije samo geografski pojam već, iznad svega, duhovni prostor koji nas sve povezuje, ma gde živeli“, poručio je patrijarh.

On je ukazao da sledeći kosovski zavet Svetoga kneza Lazara, nikad ne smemo zaboraviti da je Carstvo nebesko vrhunski ideal i večni cilj, a sve zemaljsko je truležno i prolazno.

„Danas hrišćani stradaju širom sveta, posebno na Bliskom Istoku i u Ukrajini“, podsetio je patrijarh.

Istakao je da je mnogo gorčine i tuge u našem narodu posle svih teških godina iskušenja kroz koja smo prošli i prolazimo.

„Ipak, nipošto ne smemo pasti u očajanje. Jer, kada strada hrišćanin se još više kaje pred Bogom, a istovremeno se i raduje jer zna da Gospod neće prezreti srce ispunjeno nadom“, naveo je patrijarh i pozvao vernike da se mole Bogu da nas sačuva od mržnje i zlih dela, a da nas nauči ljubavi kojom je on zavoleo ovaj svet.

Ako budemo u stanju da prepoznamo bol i patnju bližnjega i pokajemo se za grehe svoje, naš trud neće biti uzaludan nego će nam biti na spasenje i na život večni, kazao je prvi među jednakima na čelu SPC.

Pravoslavne Srbe i druge po svetu pozvao je da u bratskoj ljubavi i jedinstvu budu okrenuti jedni drugima, sabrani pod okriljem svoje Crkve, i da tako nastave da dostojno svedoče ko su i kojoj veri i kojem rodu pripadaju.

„Čuvajmo svetinju braka i porodice vaspitavajući decu u veri, strahu Božjem i čistoti, ne zaboravljajući da je porodica „domaća Crkva“ i temelj hrišćanske zajednice“, naveo je patrijarh.

Poručio je i da ne zaboravimo da smo prizvani i da gde god se nalazili i šta god radili budemo mirotvorci i da na taj način svedočeći Boga, koji nam mir daje i jeste mir naš.

„Iako smo svi različiti, ne smemo nikada da previdimo da smo svi stvoreni po liku Božjem i pozvani da budemo jedno u Hristu. Zato onome ko posrne treba pružiti ruku, a ne gurati ga u još dublju propast; bolesnog treba posetiti i negovati, a zalutalog uputiti na pravi put“, naveo je patrijarh koji je pozvao vernike da jedni drugi čestitaju Vaskrs pozdravom:“Hristos vaskrse“.

Link Izvora

Klikni za komentar

Odgovori

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Na Vrh