BG

DRI: Stotine miliona dinara potrošeno za rad komisija u 2014. godini

 

Slide

Sretenović:Stotine miliona dinara potrošeno za rad komisija

 BEOGRAD – Stotine miliona dinara poreskih obveznika troši se na plaćanje različitih komisija bez jasnih kriterijuma i kontrole njihovog rada, pokazao je izveštaj o reviziji svrsishodnosti poslovanja o opravdanosti formiranja komisija i drugih stalnih i privremenih radnih tela u javnom sektoru za 2014. godinu.

Revizijom je utvrđeno i da njihovi članovi uglavnom dobijaju naknade za posao za koji već primaju platu.

Predsednik Državne revizorske institucije (DRI) Radoslav Sretenović rekao je predstavljajući izveštaj da se u postupku te revizije koja je sprovedena od jula 2015. do maja ove godine, došlo do zaključka da subjekti revizije ne vode jedinstvene i sveobuhvatne evidencije o komisijama jer dostavljeni podaci o formiranim i plaćenim komisijama ne odgovaraju utvrđenom stanju.

DRI je kontrolom opravdanosti formiranja komisija u javnom sektoru u 2014. godini obuhvatila 14 korisnika budžetskih sredstava, među kojima su Generalni sekretarijat Vlade, zatim, ministarstva prosvete, pravde i finansija, tri grada i sedam opština.

Revizijom je utvrđeno da je tokom 2014. formirano 6.860 komisija i drugih stalnih i privremenih radnih tela od čega je članovima 2.610 komisija (38 odsto) isplaćena naknada u ukupnom iznosu od 904,6 miliona dinara.

Najveći iznos naknada isplaćen je u lokalnim samoupravama – 507 miliona, dok je u ministarstvima isplaćeno oko 304 miliona dinara.

Prosečno je po članu Komisije u 2014. godini isplaćeno 53.683 dinara, a prosečno je za svaku sednicu održanu kod komisija sa naknadama članovima isplaćeno 47.481 dinara. U toj godini održano je više od 27.500 sednica.

Ti podaci odnose se na dva odsto korisnika budžetskih sredstava, odnosno manje od dva odsto korisnika javnih sredstava u 2014. izdvojilo je skoro milijardu dinara za komisije.

Sretenović je rekao da je revizija svrsishodnosti pokazala i da osnivači u velikoj meri nisu komisijama definisali rok završetka posla pa neke rade godinama, niti i način izveštavanja , a postoje slučajevi kada nisu definisani ni cilj ni zadatak rada komisija.

Predstavnici DRI predstavljajući rezultate revizije naveli su i da ne postoje ili nisu jasno definisani kriterijumi za osnivanje komisija, broj članova i visinu naknada za rad u njima, što stvara rizik od prekomernog trošenja sredstava.

Takođe, ustanovljeno je da se u najvećoj meri rad komisija preklapa sa redovnim poslovima organa.

Nalazi revizije koji potkrepljuju ovaj zaključak su da rukovodici organa formiraju komisije za obavljanje istih ili slicnih poslova koji su u izvornoj nadležnosti subjekata revizije zbog čega se isti ili sličan posao dva puta plaća.

To praktično znači da članovi komisje primaju platu za redovan rad i ostvaruju naknadu za rad u komisijama. Često se dešava i da različiti organi subjekata revizije formiraju dve komisije sa sličnim ili istim zadatkom, rečeno je na konferenciji.

Predstavnici DRI kažu i da su rukovodicioci subjekata revizije navodili različite motive za angažovanje zaposlenih u komisjama, a kao jedan od razloga je da zaposlenima omoguće dodatna primanja jer su plate na lokalu niže nego na republičkom nivou.

Revizija svrsishodnosti je pokazala i da rukovodioci u najvećoj meri ne preispituju opravdanost postojanja i svrsishodnost rada komisija što za posledicu ima veliki broj komisija i značajna sredstva koja se izdvajaju za njihov rad, kaže Sretenović.

DRI je nakon sprovedene revizije o opravdanosti formiranja komisija i drugih stalnih i privremenih radnih tela u javnom sektoru u cilju unapređenja sistema osnivanja i rada komisija predložila Vladi Srbije da utvrdi i preipita broj stalnih radnih tela, broj članova, pravo na naknadu i normativno uredi ovu oblast.

Takođe je DRI preporučila i da utvrdi merila, kriterijume za visinu naknade za rad predsednika i članova komisija, kao i drugih privremenih radnih tela u javnom sektoru.

Predstavnici DRi navode da bi vlada trebalo da obaveže korisnike javnih sredstava da na transparentan način izveštavaju i obelodanjuju podatke stalnih i privremenih radnih tela, članova, način plaćanja i visinu naknade po članu.

Subjektima revizije DRI je naložila da uspostave jedinstvene i sveobuhvatne evidencije o komisjama, da preispitaju opravdanost formiranih komisija i drugih radnih tela i potrebu osniovanja novih, kao i potrebu plaćanja i visinu naknada za rad u komisijama.

Takođe bi prilikom osnovanja komisija i drugih radnih tela jasno trebalo da definišu cilj, zadatak i broj članova, rok izvršenja zadataka, visinu naknade.

Vrhovni državni revizor Svetlana Toma Anokić navela je da su pojedini predsednici opština priznali da su odredene komisije formirane da bi se „podmirili politicki i stranacki apetiti“, kao da je to prilika da se dodatno plate stručnjaci koji nisu zadovoljni redovnim primanjima.

Anokić je navela i neke od primera rada komisija, a kao jednu od njih Komisiju za izradu građanskog zakonika, koja kako je navela, nema definisan rok rada, članovi te komisije se plaćaju na mesečnom nivou i rade tako već deset godina. Za rad te komisije od 2006. godine do sada potrošeno je 134 miliona dinara.

Takođe je navela primer da u opštini Pećinci postoji sedam ili osam komisija zaduženih za izbeglice.

U Backom Petrovcu naknade su primali članovi komisija za uništavanje pečata koja je zasedala samo pola sata, dodala je.

U Kovinu komisiji za popis nepokretnosti, što je inače, redovan posao lokalnih samouprava, isplaceno je više od 450.000 dinara.

Govoreći o prethodne dve sprovedene revizije svrsishodnosti, predstavnici DRI kažu da se u periodu od tri do pet godina treba pratiti sprovođenje datih preporuka.

Opravdanost osnivanja komisija u javnom sektoru je inače, treća revizija svrsishodnosti poslovanja, a prethodne dve su bile su usmerene na kontrolu korišćenja službenih vozila i raspolaganje državnom imovinom.

Kako je navela Anokić, predstavnici vlade reagovali su na preporuke DRI u prvoj reviziji i ograničili upotrebu automobila, odnosno popisana su vozila, utvrđeni viškovi, kao i izvršena prodaja i preraspodela jednog broja vozila.

Anokić je rekla da je na osnovu toga oko 115 miliona dinara direktno ušlo u budžet.

Četvrta revizija svrsishodnosti posvećena je sopstvenim prihodima direktnih i indirektnih korisnika budžetskih sredstava i biće završena u novembru.

 

Link Izvora

Klikni za komentar

Odgovori

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Na Vrh