Svet

Izbori u Francuskoj: Ko je izbacio Junkera iz takta

Evropski lideri, diplomate i službenici netremice posmatraju predsedničku kampanju, uzdržavajući se pritom od uplitanja u ovo nacionalno pitanje.

Jasno je ipak da se od 11 kandidata u Briselu samo tri smatraju „dobrim društvom“, dok se samo jedan smatra realnom pretnjom, i uspeo je i predsednika Evropske komisije da izbaci iz takta.

Portparol Evropske komisije Margaritis Šinas rekao je da se u briselskoj četvrti u kojoj se nalaze evropske institucije niko se ne usudjuje da „uskače u ovo nacionalno pitanje“.

Ipak, već sedmicama evropskim krugovima u Briselu zastaje dah od predsedničke kampanje u Francuskoj, i svih afera i istraživanja.

„Stalno o tome govore“, šapatom govori jedan francuski diplomata.

„Na početku je vladala zabrinutost od toga da će se na Bregzit i Trampa nadovezati i pobeda u Francuskoj (kandidatkinje ekstremne desnice Marina) Le Pen“, navodi on, dodajući da je strepnja malo splasla nakon izbora u Holandiji sredinom marta na kojima ekstremna desnica ipak nije odnela pobedu.

Tada je interesovanje njegovih kolega zaokupio centrista Emanuel Makron, najveći pobornik Unije od 11 kandidata, čiji izbor bi kako navodi mogao da označi obnovu francusko-nemačkih odnosa kao pokretača Unije.

„To ih prilično fascinira“, navodi on.

Makron, koji se kandiduje na čelu pokreta U pokretu (En Marche), prvi je i jedan od retkih kandidata na izborima koji je posetio u Brisel, i pojavio se zajedno sa evropskom komesarkom za konkurenciju, Dankinjom Magrete Vestager, poznatoj po tome što od kompanije Epl (Apple) traži da vrati Irskoj 13 milijardi evra.

Nije se sastao sa predsednikom Evropske komisije Žan-Klodom Junkerom, ali su se videli u Parizu u dva navrata, navodi jedan evropski izvor.

Sa Junkerom su se od kandidata na izborima sastali samo Fransoa Fijon (Francois Fillon) iz stranke Republikanaca desnog centra, i socijalista Benoa Amon (Benoit Hamon) što se može protumačiti da su samo Makron, Fijon i Amon kandidati koje Komisija smatra „dobrim društvom“.

 Ostali ionako nisu ni odlazili u Brisel, uključujući i lidere ekstremne desnice Marine Le Pen i radikalne levice Žan-Lika Melanšona (Jean-Luc Melanchon) koji su i evropski poslanici.

„Ako neko zaista predstavlja stvarni i utvrdjeni rizik, to je Le Penova. Svi se pomalo plaše revolucije“, tvrdi jedan izvor iz Saveta EU.

Kandidatkinja Nacionanog fronta, koja se zalaže za istupanje iz tone evra i Unije, i koja bi po nekim istraživanjima mogla da dobije najviše glasova u prvom krugu, čak je uspela da navede Komisiju da izadje iz svojih željenih okvira rezervisanosti.

Najpre je Žan-Klod Junker obečao da će „nositi crninu“ ukoliko ona pobedi, a onda je komesar za ekonomska pitanja, Francuz Pje Moskovisi (Pierre Moscovici) rekao da bi „glasati za Le Penovu značilo naspustiti evro, što je ubilačka ludost“.

Kandidat radikalne levice Žan-Lik Melanšon, koji se u Briselu smatra bliskim grčkoj vladajućoj partiji Siriza, ne izaziva ovakve strepnje.

„Možemo da radimo sa svakim ko je demokrata i nije potpuno antievropski orijentisan“, navodi izvor u Savetu EU.

Preostaje još slučaj Fransoa Fijona, na čiji program se prema rečima Šarla de Marsijia (Charles de Marcilly) iz Fondacije Šuman dobro gleda, s tim što afere o zapošljavanju članova porodice otvaraju pitanja „običaja francuskih političara“.

Prema jednom izvoru Evropske narodne partije, koja okuplja desničarske partije u EU, neki strani ali i francuski poslanici više bi voleli da pobedi Makron.

Susret Makrona sa nemačkom kancelarkom Angelom Merkel i izjava njenog moćnog ministra finansija Volfganga Šojblea „da sam ja Francuz verovatno bih glasao za Makrona“ uneli su nemir medju evropske poslanike.

Šarl de Marsiji smatra da je Brisel naklonjen pre svega Fijonu i Makronu, jer smatra da su sposobni da sprovedu „reforme“ koje su potrebne Francuskoj da bi trajno poštovala striktne budžetske kriterijume EU.

Izvor: EurAktiv.

 

Klikni za komentar

Odgovori

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Na Vrh