Novosti online

Juratović: Srbija može u EU i pre 2025, ali ne s ovakvim medijima i institucijama

Poslanik nemačkog Bundestaga i član Odbora za spoljnu politiku Josip Juratović ocenio je da Srbija ima šanse da udje u Evropsku uniju 2025, pa i ranije ali je ukazao da to nije realno s postojećim odnosom prema slobodi medija, nezavisnosti sudstva i institucijama.

U intervjuu za N1 Juratović je rekao da sve zavisi od društveno-političkog razvoja u zemlji, naglasivši da će bez obzira na ekonomske uspehe o kojima se govori, odlučujuće biti da li će profunkcionisati institucije.

„Ja sam dugo u procesu kao poslanik zadužen za spoljnu politiku i ovaj region i mogu da kažem da je perspektiva Zapadnog Balkana u svakom slučaju tu, sve zavisi od aktera i daljeg ishoda političkog razvoja u regionu, kakvi su medjudržavni odnosi, to će biti jako bitno u budućnosti, kako će se razviti društvo i državne institucije u tim državama“, kazao je poslanik Socijaldemokratske partije u Bundestagu.

On je naveo da je kada je o Srbiji reč jedan, od najvećih problema pitanje slobode medija.

„Ne mogu tačno reći gde je glavni problem, ali što se tiče izveštaja koje mi dobijamo u Evropi, činjenica je da su mediji pod jakom kontrolom i pritiskom, a to je u demokratskom sistemu nedopustivo“, rekao je Juratović.

Na pitanje o novoj metodologiji proširenja EU koju je početkom meseca usvojio kolegijum komesara EU, Juratović je rekao da u Bundestagu smatraju da „to nije ništa novo“.

„Što se tiče pristupa Zapadnog Balkana, logično je da nam je u interesu da se taj proces nastavi. To je povezano sa ekonomskim razvojem, ali ne može biti samo to, bitno je da uporedo funkcionišu i ekonomski razvoj i funkcionalne institucije, jer bez funkcionalnih institucija neće biti ekonomskog razvoja. Tako da se celokupna nova metodologija fokusirala na razvoj i društva, a i ekonomije“, naveo je Juratović.

Kazao je da pritom „nema jasnog datuma, nema jasnih ciljeva što se tiče toga kad i kojom brzinom će se ići u EU, to zavisi od aktera na terenu“.

Povodom najava dela opozicije u Srbiji da će bojkotovati izbore, Juratović je rekao da je to legitimno pravo, ali da je pitanje šta će se time dobiti.

„Ključno je pitanje šta je cilj, šta se postiže time. Meni to nije jasno. Jasno je da će neko uočiti od spolja, da društvo ima odredjene problema s medijima, izbornim zakonima, ali to se manje-više zna, pitanje je koje mogućnosti imam ja da utičem na to. Mogu zakočiti pretpristupne pregovore, ali je pitanje opet šta sam učinio s tim što se tiče Srbije. Ili će strukture reći: ‘Mi ne želimo uopšte u EU’. Nemam do sada jasan odgovor, šta je cilj“, rekao je Juratović.

Za izmene zakona kojim je nekoliko meseci uoči izbora u Srbiji smanjen cenzus sa pet na tri odsto, Juratović je rekao da ga to „podseća na Vajmarsku republiku“.

„Smanjenje cenzusa utiče na izborni proces. Lično, meni je drago kad neko dobije priliku da udje u parlament. Medjutim, smanjivanje cenzusa, mene to podseća na Vajmarsku republiku, na Nemačku izmedju dva rata: gde je bio bezbroj partija i napravile su haos, a onda je falila jaka ruka, a znamo ko je to bio… Tako da ustvari, to jeste problem, jer se traže vodje, i to je najveći uspeh Vučića, jer je uspeo da se kod jednog dela naroda pokaže kao vođa. I sad je potreban vodja i na suprotnoj strani“, rekao je.

Link Izvora

Klikni za komentar

Odgovori

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Na Vrh