Svet

Krstovima i orlovima šire etničke prostore

Skoplje je provelo naizgled miran vikend. Ali makedonsko-albanskim sukobom oko gradnje 55 metara visokog krstamakedonsko političko proleće, po uzoru na slična proleća po svetu, prešlo jena etnički nivo, kako se moglo od početka i očekivati. Koaliciona saradnja stranke etničkih Makedonaca VMRO-DPMNE i stranke etničkih Albanaca DUI nije posle butelskog krsta onako uigrana i harmonična kako se dosad činilo. Njihov sukob oko krsta poslednje je upozorenje regionu koji razmere makedonske političke krize neoprezno potcenjuje.

Evropske i američke birokrate, koje pod kontrolom drže političku krizu u Makedoniji, nisu se naročito ovim povodom oglasile. Moguće je da, po njihovom viđenju, sve ide po planu.

I pored najcrnjih ocena koje iz mnogih stranih ambasada sada dobija koaliciona vlast VMRO-DPMNE i DUI, Makedonija nije prestala da dobija pohvale pa čak i nagrade iz sveta za napredak koji je ostvarila u kreiranju najboljih uslova za investitore. U tom se dobrom kontekstu može posmatrati i brzima kojom je opština Butel, čije stanovištvo sa 62,25 odsto čine Makedonci a25,19 odsto Albanci, odgovorila na inicijativu Svetskog makedonskog kongresa da se na raskršću dve ulice podigne krst visok 55 metara, replika krsta koji već postoji u skopskoj opštini Aerodrom. Od podnošenja inicijative do izdavanja dozvole za gradnju prošlo je devet dana! A planirano je bilo da se krst završi za dva meseca. Ali stvar se u tom dobrom kontekstu može posmatrati, samo ako je posmatrač ciničan. Ako ni zbog čega ono zbog trenutka odlučivanja. Ali i zbog krhkog stanja međuetničkih stvari u Makedoniji koje kontrolori makedonske političke krize namerno ili nenamerno zanemaruju.

Sem toga, krst u opštini Butel podiže se kao odgovor na spomenik dvoglavom orlu koji je izgrađen u susednoj opštini Čair u kojoj je slika sastava stanovništva otprilike obrnuta u odnosu na onu iz Butela – 57 odsto stanovnika čine Albanci, a 24 odsto Makedonci. U neobaveznim razgovorima Skopljanci će, u nameri da budu i duhoviti, reći da je krst u opštini Aerodrom podignut da se spreči da tri solitera, koja u toj opštini grade turske firme, budu naseljena albanskim stanovništvom – 89,4 odsto stanovnika opštine sada su Makedonci, a 1,4 odsto Albanci. Dakle, postavljanjem krstova i orlova, građani Makedonije obeležavaju svoj etnički prostor, ili pokušavaju da ga šire, da se ne lažemo.

Vladajuća albanska Demokratska unija za integraciju izvela je na ulicu svoje najistaknutije kadrove, njen lider Ali Ahmeti je poslao svoju desnu ruku šefa kabineta Arbena Grubija, u nameri da izgradnju krsta spreči jer se tom gradnjom, kako je rekao predsednik susedne opštine Čair Izet Medžiri,“provociraju etnički i verski odnosi“ i narušava Ohridski sporazum, kojim su uređeni odnosi između dve etničke zajednice u Makedoniji, a posle sukoba 2001.godine u kojima su sadašnji funkcioneri DUI igrali ulogu komandanata ONA. Ništa se nema zameriti stavu da je verskim simbolima mesto uz verske objekte, kad bi se moglo verovati da je samo o tome reč.

Krst u opštini Butel, tako je saopšteno, trebalo bi (je) da se gradi novcem pravnih i fizičkih lica, a ne novcem opštinskog budžeta, ipakVMRO-DPMNE Nikole Gruevskog je optužena da iza gradnje stoji, a u svakom je slučaju nije sprečila, namerna da njome prikupi još neki poen pred vanredne parlamentarne izbore koji su odloženi za 5.juni. A to je zbilja ne samo visoko rizično, nego i nervozno i glupo.

I najzad, što se tiče zaklinjanja obe stane u “institucionalna rešenja”: Todor Petrov, predsednik Svetskog makedonskog kongresa, inače inicijator gradnje krsta, pretučen je u jednoj skopskoj kafani. U svom kafanskom dželatu on je prepoznao visokog funkcionera DUI Bekira Asanija, onog što je u prisluškivanom razgovoru o divljoj gradnji sa potpredsednikom makedonske vlade Mustafom Džaferijem, pretio: Prvo ću mu majku, a onda ću ga kalašnjikovim. Novinarima koji su očekivali da se Asani, posle te tuče, nalazi na drugom mestu, on je pred sastanak vrha svoje stranke mirno rekao: ”Ja sam ovde”. Ministar unutrašnjih poslova Makedonije je Oliver Spasovski, generalni sekretar opozicionog Socijaldemokratskog saveza Makedonije, a na to je mesto dospeo, ne u skladu sa izbornim rezultatima, nego u skladu sa dogovorom iz Pržina postignutim između četiri najjače političke stranke pod budnim okom američkog i evropskog ambasadora u Skoplju.

Link Izvora

Klikni za komentar

Odgovori

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Na Vrh