Za odavanje pošte Kastru, nezaobilaznoj figuri Hladnog rata, preminulom u 91. godini, nisu planirane masovne ceremonije.
U Havani će godišnjica biti obeležena bdenjem ispred univerziteta. Prisustvo njegovog brata, predsednika Raula Kastra, nije potvrdjeno, kao ni njegov odlazak u Santjago de Kuba, gde je položena urna s Fidelovim pepelom.
Već nedelju dana širom zemlje se održava niz „političkih i kulturnih“ dogadjaja kojima se obeležava godišnjica „fizičke smrti“ oca kubanske revolucije.
I zvanična terminologija pokazuje da je, iako mrtav, Fidel i dalje prisutan u duhovima generacija Kubanaca koji nisu znali ni za koga osim njega.
„U celoj zemlji, iako prema njegovoj želji nema ni spomenika ni ulica s njegovim imenom, prethodnih dana su se pojavili bilbordi i grafiti sa sloganima „Fidel živi“ i „Mi smo Fidel“.
Državne radio i TV stanice emituju novu pesmu u čast lidera, „Lovor i masline“, koju izvodi popularni kubanski pevač Raul Tores.
Jutros je državna štampa na naslovnim stranama objavila crno-bele portrete Kastra.
„U revolucionarnom radu, u uspehu revolucije, naši heroji žive i živeće večno“, citirao je „vrhovnog komandanta“ partijski list Granma.
Fidel Kastro je vladao Kubom i prkosio SAD više od 50 godina, pre nego što je 2006. predao vlast bratu Raulu.
Kada je prošle godine umro, proglašeno je devet dana žalosti, a urna s njegovim pepelom putovala je uzduž i popreko Kube kom prilikom su ga ispratili milioni Kubanaca.
Fidel Kastro je revoluciju izveo 1959. i zbacio diktatora Fulhensija Batistu, a 2006. se povukao iz zdravstvenih razloga.
Njegov brat Raul je posle prelaznog perioda od dve godine postao predsednik 2008. a njegov naslednik će biti odredjen na izborima u februaru sledeće godine.
Najviše izgleda na tim izborima ima prvi potpredsednik i drugi čovek vlade Migel Dijas-Kanel.
Raul Kastro će ipak i posle toga ostati na čelu Komunističke partije Kube do narednog partijskog kongresa, 2021, kada će imati 90 godina.