Novosti online

Ministri EU sutra o Bregzitu i sajber napadima, Balkan u drugom planu

Zbivanja na Zapadnom Balkanu biće sasvim u drugom planu i o regionu neće biti rasprave na sutrašnjem zasedanju šefova diplomatija Evropske unije, iako su, sasvim suprotno očekivanjima ili željama u EU, protekli referendum u Makedoniji i izbori u Bosni i Hercegovini.Goruća pitanja sporazuma s Velikom Britanijom o izlasku iz članstva EU, sprečavanja sajber napada na Evropu, kao i novi strategijski odnosi s Azijom će biti u središtu pažnje ministara inostranih poslova Unije, preneo je jedan visoki zvaničnik EU novinarima.

Evropskim ministrima će, dodao je, na zasedanju u Luksemburgu, obrazloženje zašto nije uspeo referendum u Makedoniji i kakve su posledice izbora u Bosni i Hercegovini, verovatno dati visoka predstavnica Federika Mogerini, a teško da će biti prostora da se eventualno objasni i zastoj u dijalogu Beograd-Priština.

Nije isključeno da ministri pojedinih članica Unije ipak „daju vidjenje ishoda“ makedonskog referenduma i izbora u BiH, stoji u pripremnom dokumentu ministarskog zasedanja.

Diplomatski zvaničnici u EU kažu da je opšte mišljenje da su evropska očekivanja u Makedoniji doživela neuspeh, jer je većina ljudi u toj zemlji bojkotovala referendum o sporazumu o imenu s Atinom, što je sad izazvalo i dodatne teškoće grčkoj vladi da izdejstvuje usvajanje tog sporazuma u parlamentu i put ka EU i članstvu u NATO.

Kad je reč o Bosni, ocenjeno je, „za žaljenje je da su iste snage koje koče napredak te zemlje na evropskom putu“ ponovo učvrstile vlast.

Visoka predstavnica Mogerini i evropski komesar za proširivanje Johanes Han su, medjutim, želeli da istaknu da je „većina onih koji su izašli“ na referendum u Makedoniji podržala sporazum s Grčkom „o imenu i putu u Evropu“.

U osvrtima medija i analitičara u EU je, medjutim ocenjeno da je to vidan neuspeh za Uniju i NATO čiji su čelnici uoči referenduma i lično došli da podrže sporazum Skoplje-Atina, mada je Makedonija više godina bila sasvim u zasenku onoga što se zvanično zove „evropska perspektiva“.

Nemački portal Dojče vele je, pored ostalih, zaključio da „masovni bojkot referenduma pokazuje duboku političku podelu u makedonskom društvu i vrlo emotivan sukob oko pitanja imena je pretvoren u pitanje makedonske nacije i identiteta“.

„Ranije oduševljenje za EU i NATO sada je prožeto sumnjama, a, iako ruski uticaj na ovaj referendum nije dokazan, antizapadno raspoloženje se širi“, smatra Dojče vele.

Diplomate u EU misle da vlada u Skoplje ima krajnje težak zadatak da u parlamentu obezbedi dvotrećinsku većinu za podršku sporazumu s Atinom i menjanje ustava, ostaje velika nedoumica zakazivanja vanrednih parlamentarnih izbora, jer nije jasno šta potom sledi.

To sve, kako su zaključili, zajedno sa razvojem u Bosni i zastojem u dijalogu Beograd-Priština može baciti nove senke na izglede zapadnobalkanskih zemalja da ubrzaju približavanje EU.

Sagovornici u Savetu ministara EU su agenciji Beta rekli da je, posle vidne podrške „evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana“ na samitu EU i regiona u Sofiji i junskom zasedanju vodja Unije, došlo do „neprijatnog otrežnjenja“ da je razvoj u regionu i dalje bremenit velikim problemima kad su u pitanju evropske reforme i uvrežene vrednosti EU u društvima na Zapadnom Balkanu.

Link Izvora

Klikni za komentar

Odgovori

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Na Vrh