Gradovi

Mirović predstavio program obeležavanje veka od prisajedinjenja Vojvodine Srbiji

 

 

Predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović predstavio je danas program proslave 100. godišnjice od prisajedinjenja Vojvodine Srbiji, koje je ocenio kao odluku „od presudne važnosti za srpski narod i Srbiju“.

„Obeležavanje stogodišnjice tog grandioznog dogadjaja kojem ćemo posvetiti celu ovu, 2018. godinu, jeste ne samo naš, vojvodjanski, nego i svesrpski projekat. Zato je počasni predsednik Organizacionog odbora predsednik republike Aleksandar Vučić, a u većini projekata koje pripremamo sa nama je i Ministarstvo kulture i informisanja. Zato su, najzad, u tom obeležavanju sa nama svi kojima su na srcu sloboda, napredak i mir, bez obzira kojoj naciji ili veri pripadaju“, rekao je Mirović.

U Muzeju prisajedinjenja stalnu postavku činiće pet zbirki: dokumenata, fotografija, predmeta, plakata i štampe, koje će biti trajno svedočanstvo velike borbe za ostvarenje prisajedinjenja Vojvodine Srbiji.

Svečanom sednicom Pokrajinske vlade u Sremskim Karlovcima u maju biće obeležena dostignuća i odluke Majske skupštine iz 1848. godine, a u Matici srpskoj biće naučni skup o stogodišnjici prisajedinjenja.

„Veliki jubilej biće povod da se prisajedinjenje Vojvodine Srbiji ovekoveči i igranim filmom, koji će premijerno biti prikazan u novembru, kao i pozorišnom predstavom, a dobiće i posebno mesto na društvenim mrežama, kroz projekat tridesetak kratkih dokumentarno-igranih filmova o ličnostima i dogadjajima koji su odlučujuće doprineli ostvarenju nacionalnog sna o prisajedinjenju“, naveo je Mirović.

Novembra će u Novom Sadu biti otkriven spomenik kralju Petru Prvom Oslobodiocu, održaće se svečana sednica Skupštine Vojvodine i svečana akademija u Srpskom narodnom pozorištu.

Obeležavanje jubileja će se zaokružiti 25. novembra, velikom akademijom koja će, na inicijativu predsednika Srbije, biti u Beogradu, kazao je Mirović.

Danas je predstavljeno izdanje „Prečanski Srbi do sloma Austrougarske“, koje obuhvata knjige o najznačajnijim javnim istupima i političkom delovanju srpskih prvaka u njihovoj borbi za ostvarenje nacionalnih ideala.

To je deset knjiga o Jaši Tomiću, Svetozaru Miletiću, Jovanu Subotiću, Lazi Kostiću, Svetozaru Pribićeviću, Mihailu Polit Desančiću, Nikanoru Grujiću, Vasi Stajiću, Tihomiru Ostojiću i Jovanu Joci Laloševiću.

Knjige su izdali „Prometej“ i Radio-Televizija Vojvodine, a Mirović je rekao da su „spremnost na žrtve i odanost svom narodu tih velikana, bile putokaz potonjim generacijama“.

„Svi pomenuti i mnogi drugi naši velikani su bili istrajni neimari i preteče onoga što se dogodilo 25. novembra 1918. godine, na Velikoj narodnoj skupštini u Novom Sadu, na kojoj je doneta odluka o prisajedinjenju Vojvodine Kraljevini Srbije, kojom je označen početak epohe slobode i sveukupnog prosperiteta, čije plodove svi mi i danas uživamo“, kazao je Mirović.

Link Izvora

Klikni za komentar

Odgovori

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Na Vrh