Gradovi

Miščević: Ne žurimo s otvaranjem poglavlja 13, biće u 2017.

Miščević: Ne žurimo s otvaranjem poglavlja 13, biće u 2017.

BEOGRAD – Šefica pregovaračkog tima za EU Tanja Miščević izjavila je danas da se trenutno radi na pregovaračkoj poziciji za otvaranje poglavlja 13 o ribarstvu, da se sa otvaranjem poglavlja neće žuriti, ali da očekuje da će ono biti otvoreno u sledećoj godini.

„Upravo radimo na pregovaračkoj poziciji i zato hoćemo da imamo što bolje ideje kako ona treba da izgleda. Znamo da je jedan od ključnih zadataka napraviti strategiju takozvane akvakulture što je dosta veliki posao, pa sa ovim poglavljem nećemo žuriti da bude pošto-poto gotovo, jer zaista hoćemo da iskoristimo sve njegove mogućnosti“, rekla je Miščević.

„Mislim da ove godine nećemo moći da razgovaramo o njegovom otvaranju, ali već sledeće ćemo moći“, rekla je Miščević novinarima na skupu „Zajednička politika ribarstva u EU i pregovaračka pozicija za poglavlje 13“, koju organizuje Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine, u saradnji sa PLAC projektom i Privrednom komorom Srbije.

Ona je navela da je reč o slatkovodnom ribarstvu i ribnjacima, što je do sada bilo zanemareno a ima veliki potencijal.

Prema njenim rečima, Srbija, kako zemlja koja nema izlaz na more, mora da uskladi i tome prilagodi svoju regulativu, te da unese u domaće pravo mogućnosti koje ribrstvo kao industrijska grana pruža.

„Ovo poglavlje ima veliki potencijal, jer je jedno od onih oblasti za koje država može da očekuje značajnija sredstva iz ribarskog fonda kad postane članica EU, a u ranijoj fazi i iz IPARD-a“, rekla je ona.

Upitana za sumu na koju Srbija može da računa za tu svrhu, Miščević objašnjava da, kada je reč o IPARD-u, do ulaska u EU, to zavisi od broja projekata.

„Mi pokušavamo i ovakvim skupovima da podstaknemo one koji se bave ribarstvom da se angažuju i vezano za pisanje projekata“, rekla je ona.

Po ulasku u EU, navela je Miščević, Srbija može da računa na fond za ribarstvo, koji je jedan od trenutno najvećih elemenata unutar zajedničke poljoprivredne politike, ima značajna i velika sredstva koja prelaze 15 odsto od ukupnog fonda za zajedničku poljoprivrednu politiku, a koja je oko 50 odsto svih fondova EU.

Foto Tanjug, Z. Žestić/ arhiva

Link Izvora

Klikni za komentar

Odgovori

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Na Vrh