Gradovi

Nemačka: U penziju sa 69 godina? Da li je to neizbežno i u Srbiji?

BERLIN – Nemačka centralna banka, Bundesbanka, saopštila je danas da bi podizanje starosne granice za penzionisanje na 69 godina do 2060. godine u izvesnoj meri ublažilo pritisak na državni penzioni sistem, budući da je populacija sve starija, javlja njujorška agencija „Blumberg“.

„Nedavne reforme neće zaštititi građane od smanjenja penzija počev od 2050. godine“, navodi se u danas objavljenom mesečnom izveštaju Bundesbanke.

Građani koji se ne odluče za privatno osiguranje sa državnom podrškom bi se, kako upozorava Bundesbanka, mogli znatno ranije suočiti sa smanjenjem penzija.

„Usled demografskih promena, ne može se očuvati stabilnost svih parametara penzionog sistema zasnovanog na doprinosima“, navodi se u izveštaju.

Aktuelni plan vlade u Berlinu je podizanje starosne granice za odlazak u penziju na 67 godina do 2030. godine i povećanje doprinosa, navodi njujorška agencija.

 

Bundesbanka protiv povećanja javne potrošnje u Nemačkoj

Program državnih podsticaja u Nemačkoj bi minimalno doprineo podizanju rasta globalne ekonomije, saopštila je danas Bundesbanka.

Time se nemačka centralna banka, kako navodi agencija Frans pres, usprotivila apelima drugih partnera iz evrozone koji su zatražili od Berlina da poveća sopstvenu potrošnju.

„Čini se da program javne potrošnje u Nemačkoj ne bi bio najpogodnije sredstvo za pružanje podsticaja međunarodnoj ekonomiji“, navodi se u studiji Bundesbanke o tom pitanju.

„Povećana javna potrošnja bi podstakla domaću tražnju u Nemačkoj i trgovinu sa pojedinim malim ekonomijama i onima srednje veličine u okruženju Nemačke i u centralnoj Evropi“, dodaje se u analizi.

Ipak, efekti te mere bi, kako navodi Bundesbanka, bili slabi po najveće ekonomije evrozone, kao što su Francuska, Italija i Španija, a takođe bi imali minimalan uticaj na Portugaliju i Grčku.

Argumenti Bundesbanke se temelje na studiji u okviru koje je simulirano povećanje nemačkih javnih investicija za jedan odsto bruto domaćeg proizvoda u trajanju od dve godine.

U studiji je, međutim, zaključeno da „nemačka ekonomska politika ne može rešiti spoljne ekonomske nejednakosti u drugoj državi“.

Imajući u vidu da je Nemačka model koji aktuelna Vlada Srbije stalno ističe kao idealno rešenje za Srbiju videćemo kako će se ove ideje odraziti na penzioni sistem u Srbiji.

Foto screenshot-mmmglobal.org

novostidana.rs

Klikni za komentar

Odgovori

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Na Vrh