Svet

Omogućena blokada usvajanja novih zakona EU

Kako je izvor iz premijerove kancelarije saopštio uoči Tuskovog saopštenja, nacrt dokumenta, koji tek treba da odobre sve države-članice EU, uključuje zakonski obavezujuću odredbu koja grupi od 55 odsto ili više država-članica omogućava ili da stopira usvajanje zakona EU ili da zahteva izmene. Kameron je obećao da će izvršiti reforme odnosa Britanije i EU i raspisati referendum o članstvu njegove zemlje u Uniji do kraja 2017.

Šef britanske diplomatije Filip Hamond je izjavio da je razgovor bio ohrabrujući, ali da će za zaključenje konačnog sporazuma biti potrebni dodatni pregovori. „Možda će dokument biti toliko dobar da ćemo reći: ‘Da, briljantno.’ Ali pomalo sumnjam u to“, rekao je Hamond u ponedeljak u Rimu i dodao da smatra da će dokument biti osnova za dalji rad. On je naglasio da ako Britanija postigne sporazum na samitu lidera EU, Kameron može da raspiše referendum za 23. jun.

Cilj sporazuma o mehanizmima za stopiranje usvajanja zakona EU jeste da se umanje zabrinutosti Britanaca da je previše ovlašćenja u vezi sa zakonodavstvom prebačeno na Brisel. Države-članice će na raspolaganju imati tri meseca da iznesu prigovore na predlog novih zakona, saopštio je izvor. „Ovo dostignuće će omogućiti da se glas nacionalnih parlamenata čuje glasno i jasno u Briselu“, naveo je izvor, prenele su agencije.

Kameron je izjavio da nacrt sporazuma o njegovim zahtevima u vezi s reformama donosi „suštinske promene“ kakve je i želeo u odnosima njegove zemlje i EU. On je, međutim, istakao da pre samita lidera EU 18. i 19. februara ima „detalja na kojima treba raditi“.

Sporazumom je ispunjen zahtev Kamerona da Britanija može da sprovede meru „hitne kočnice“ beneficija za migrante. NJegov predlog o uvođenju četvorogodišnje zabrane na bonuse za migrante koji rade u EU može da stupi na snagu nakon što Britanija izglasa da će ostati u Uniji, ali će im ta suma biti refundirana što duže budu ostali u Uniji. Kako se navodi, Kameron zahtev da se Britaniju izuzme od principa EU o „još bližoj uniji“ među državama-članicama biće tačka nekog budućeg sporazuma. Navedene su i mere koje se tiču zaštite zemalja EU koje nisu članice evrozone.

Link Izvora

Klikni za komentar

Odgovori

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Na Vrh