Kultura

Panel: Savremena izraelska književnost

BEOGRAD – Ambasada Izraela danas je organizovala panel diskusiju „Dom i svet-savremna izraelska književnost“ na kojoj su govorili ambasadorka Izraela Alona Fišer-Kam, izdavači Gojko Božović i Zoran Hamović, pisac Filip David, prevodilac Dušica Stojanović Čvorović, a moderator je bio Miroljub Stojanović, urednik izdavačke delatnosti Filmskog centra Srbije.

Ambasadorka Fišer-Kam izrazila je zadovoljstvo što Izrael sa svojim štandom učestvuje na beogradskom sajmu knjiga i tako obeležava pola veka otkako je izraelski autor Šmuel Agnon osvojio prvu Nobelovu nagradu za mladu državu Izrael.

Tom prilikom je rečeno da mu je ovo prizanje pripalo jer je „pokazao veoma karakterističan narativ sa motivima iz života izraelskog naroda“.

Ona je s ponosom kazala da relativno mlada i mala država kao što je Izrael objavljuje godišnje više od 8.000 naslova, od kojih je 1.500 lepa književnost, belestristika i poezija. Oko 85 odsto ovih knjiga je pisano na hebrejskom, dok su ostale prevedene sa 24 jezika, ukljucujući i srpski.

Kao najuglednije izraelske pisce ona je navela Amosa Oza Davida Grosmana i A. B Jehošua, koji su prevedeni na desetine stranih jezika, ali ima i čitava generacija mladih pisaca koji stiču popularnost i čije su knjige do sada prevedene na 72 jezika.

Ona je kazala da je posebno ponosna na žene pisce u Izraelu i pisce arapske manjine, koji žele da imaju jače prisustvo na izraelskoj književnoj sceni.

Svi oni daju svoj doprinos multikulturalnom mozaiku izraelskog društva, istakla je ambasadorka Alona Fišer-Kam.

„Mi bismo voleli da vidimo veće prisustvo pisaca koji pišu na hebrejskom prevedene na srpski jezik, jer do sada je prevedeno oko 50 naslova što jeste značajan uspeh, ali bismo voleli da bude više prevoda“, dodala je ona.

Filip David je kazao da se često pogresno koriste termini izraelska i jevrejska književnost, jer širom sveta ima puno pisaca jevrejskog porekla koji pišu na jezicima sredina u kojima žive, a izraelska je samo ona koja je pisana na hebrejskom.

On je ocenio da je izraelska književna scena veoma živa i bogata a o njoj nemamo puno informacija.

Božović je podsetio da je njegova izdavacka kuća „Arhipelag“ objavila čak tri knjige Davida Grosmana koji je boravi u Srbiji i te knjige su naišle na veoma dobar prijem kod domaće publike.

On je skrenuo pažnju da pored Grosmana i Amos Oz već godinama u užem izboru za Nobelovu nagradu.

Prevodilac sa hebrejskog Dušica Stojanović je kazala da kod srpskih izdavača sa izuzetkom „Arhipelaga“ o „Klia“ nema većeg interesovanja za prevođenje izraelskih autora i izrazila je nadu da će se takav odnos prema jednoj izuzetno kvalitetnoj književnosti izmeniti.

Hamović je kazao da mali jezici imaju slabe šanse da budu prevedeni na druge jezike i zato se nada da će se uspostaviti bolja saradnja između srpskih i izraelskih izdavača, jer to je najbolji put da dođe do intenzivnije razmene između dve zemlje.

 

Foto Tanjug/O. Toskić, ilustracija

Klikni za komentar

Odgovori

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Na Vrh