Novosti online

Panel: Zapadni Balkan u EU moguće 2025, mnogo zavisi od Evrope (VIDEO)

Zapadni Balkan bi mogao postati deo Evropske unije 2025. ali to umnogome zavisi od toga kako tada bude izgledala Evropa, ocena je panela „Novi evropski projekat“ u okviru obeležavanja 10 godina Evropskog fonda za Balkan.

Bivši evropski komesar Aksel Sotiris Valden rekao je da veruje da bi se Srbija i Crna Gora mogle naći u EU 2025, ostale zemlje dve godine kasnije, dok za Kosovo nije iznosio prognoze.

On je kao ključ za prijem zemalja Zapadnog Balkana u EU naveo potrebu da se Evropa, koja ima mnogo svojih problema, fokusira na princip solidarnosti.

Džudi Dempsi iz Karnegi Juropa rekla je da je Evropa trenutno u „krizi smera“ i da je neophodno da Nemačka donese odluke u vezi reforme evrozone i evropske odbrambene politike da bi se znalo kako će EU ubuduće izgledati.

Ona nije želela da govori o datumu prijema zemalja Zapadnog Balkana u EU, ali je iznela uverenje da će Unija u budućnosti biti sačinjena od jezgra oko kog će biti više krugova koalicija, u zavisnosti od interesa, i da bi Zapadni Balkan mogao biti jedna od tih koalicija.

Sličnu ocenu je izneo i Ivan Vejvoda iz Instituta za humanističke nauke, koji je rekao da je neophodno da se region više poveže.

Prema njegovim rečima, rešavanje bilateralnih sporova je dobar znak i predstavlja znak Evropi da je Balkan deo rešenja.

Vesela Černeva iz Evropskog saveta za spoljne poslove je navela da 2025. nije ‘horizont’ ali da posle te godine može biti postavljeno pitanje da li je i dalje na stolu članstvo ili „privilegovano partnerstvo.

Ona je rekla da je neophodno jačati demokratiju i društvo u zemljama Zapadnog Balkana.

Dane Taleski iz kabineta makedonskog premijera Zorana Zaeva je takodje bio optimističan oko datuma ulaska.

„2025. je moguć datum, ali sam siguran da će se desiti u ovom veku“, naveo je on.

Budućnost traži drugačije lidere

Lideri budućnosti će morati da budu značajno drugačiji od onih kakvi trenutno postoje na sceni, ocena je učesnika panela „Budućnost: Demokratija, vodjstvo i društvene promene“ u okviru proslave 10 godina Evropsko fonda za Balkan.

Roza Balfur iz nemačkog Maršalovog fonda rekla je danas da je pitanje demokratije ključna prekretnica budućnosti Evrope.

Prema njenim rečima, jedna moguća budućnost je neodrživa Evropa kao savez labavo povezanih država, a druga, ona kojoj teži EU, zasniva se na solidarnosti i jedinstvu.

Dok se to ne postigne, smatra Balfur, treba se fokusirati na ljude i procese umesto na politiku.

Džoan Hui iz lista Ekonomist navela je da novoj generaciji ljudi trebaju nove partije i ideje za pozitivne promene.

Prema njenim rečima, suština demokratije je uvek nepromenjena i svodi se na pitanje kako da ljudi kontrolišu vlast i velika pitanja koja se postavljaju i da su nakon više decenija potrebne vodje koje će raditi težak posao ponovnog povezivanja s narodom.

Gerit Rauvs (Rauws) iz fondacije „Kralj Boduen“ rekao je da put do demokratije nikada nije bio prava linija i da se na demokratiji uvek mora raditi.

Prema njegovim rečima, demokratija nema unapred date tačne odgovore i zbog toga se stalno eksperimentiše na mnogim nivoima.

On smatra da su ljudi zbog trenutnog stanja nesigurni i boje se budućnosti, što objašnjava rast populizma.

Vedran Džihić iz Centra za napredne studije rekao je da je demokratiji potrebna debata o različitim vizijama budućnosti, jer je to „životna sila“ demokratije.

On je naveo da će se u budućnosti morati odgovoriti na pitanja šta ljudi žele od demokratije i kakvu demokratiju žele od ponudjenih varijanti.

Takodje, po njegovom mišljenju, neophodno je da se s demokratijom ponovo povežu pozitivne emocije, što se, kako kaže, vremenom izgubilo.

KOMPLETAN VIDEO MATERIJAL MOŽETE PREUZETI OVDE

Link Izvora

Klikni za komentar

Odgovori

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Na Vrh