Politika

Prošlo je 13 godina: Zoran Đinđić

đinđićFoto: Ilustracija MONDO/Mario Milojević

KOSOVO

Najgore je da Kosovo bude faktički nezavisno, a da nam ga onda takvo kao mlinski kamen prikače na nogu i kažu „vi ste odgovorni za njega i dok ne harmonizujete odnose, vi ne možete dalje“.

– Albanska država na Kosovu nastaje kao divlja gradnja. Jednog trenutka će nam reći: skuplje je rušiti, lakše je legalizovati.

– Kosovo je opasnost za srpsku državnost. Ono je rana kroz koju može da nam iscuri i poslednja kap krvi i mi tu ranu moramo da zatvorimo.

– Želimo da pokušamo da uspostavimo vezu između Srbije i Kosova, odnosno Albanaca i Srbije, i da Srbija ima neki uticaj na Kosovu i da pokušamo da pojačamo taj uticaj.

 

PATRIOTIZAM

– Za mene je patriotizam da moja deca ostanu da žive u mojoj zemlji, da govore maternji jezik, a da ne moraju da idu po belom svetu trbuhom za kruhom. Patriotizam je to da cene moju zemlju, da ja sa svojim pasošem mogu da idem ponosno preko bilo koje granice. Za taj patriotizam će se ova vlada zalagati i mi smo u ovom smislu velike patriote.

zoran đinđić, djindjić, djindjic. đinđic, božidar đelićFoto: Guliver/ Getty Images/ Alex Wong

EVROPA

– Naš cilj je Evropa i mi našu zemlju vidimo da 2004. bude zvanični kandidat za EU, da 2010. godine bude ravnopravni član EU… Kao čoveka koga pod vodom drže 50 godina u želji da dođe do vazduha (misli se na period komunističke diktature), tako i Srbiju ne može ništa da zaustavi na tom putu do kiseonika, a to je Evropa, to je porodica demokratskih, modernih, razvijenih zemalja.

– Ponovo smo normalni. Ponovo smo se priključili Evropi.

– Na 200 godina Prvog srpskog ustanka mi treba da zaokružimo tu predistoriju i da uđemo u svoju novu istoriju. Naša nova istorija je Evropska zajednica, evropska integracija.

– Onda bi trebalo da pokušamo da sarađujemo na regionalnom nivou, da pokažemo Evropi da smo zreli za Evropu, da ne želimo sami da uđemo u taj voz, već da smo sposobni da zajednički rešimo svoje probleme.

zoran đinđić, djindjić, djindjic. đinđicFoto: Guliver/ Getty Images/ Milos Bicanski

 

REFORME

– Reforme izazivaju strah, bole, i nema te šećerne vodice koja će ublažiti taj bol.

– Reforme su uvek plivanje uz vodu. Reforme su uvek sukobi s mentalitetom, nasleđem, interesima, entropijom i inercijom.

– Pitanje je da li smo ostavili jednu nogu, kao rezervu, u 19. ili 20. veku, pa samo čekamo, ako nam ovde ne bude dobro, da se tamo vratimo, ili smo konačno skočili u hladnu vodu i plivamo sa svim drugima.

– Moraćemo da se pojavimo kao hladan tuš, pri čemu će ljudima biti jasno da je bolje da se umiju hladnom vodom. Oni jednostavno moraju da znaju u kakvom nam se stanju nalazi država i tu nikakve bajke ne pomažu.

– Ako gledamo levo, desno dok vozimo bicikl, pašćemo, a ako samo okrećemo pedale i gledamo ispred sebe, stići ćemo tamo gde smo krenuli.

– Dilema u ovoj zemlji je da li idemo napred ili nazad, da li tapkamo u mestu i pravimo se da smo formula 1 ili pokušavamo da ovo naše vozilo, nacionalno, koje je prilično rasklimatano, koliko, toliko gurnemo na evropske autoputeve.

– Reforme nikada nisu popularne ako treba da budu uspešne jer uvek mnogo koštaju. Da biste bili popularni, morate da preuzmete rizik nepopularnosti.

– Stara indijanska poslovica kaže: ‘Ako moraš da progutaš žabu, nemoj da je mnogo gledaš, već je progutaj, a ako moraš da progutaš nekoliko žaba, progutaj prvo najveću’. Mi se držimo te poslovice.

– Jasno je da moramo da delujemo, a ne samo da pričamo. Indijanci kažu: Ako moraš da progutaš žabu, onda ne smeš mnogo da je gledaš.

– Mnogo je prijatnije jesti kolače nego sirovu šargarepu, ali je zdravije jesti šargarepu jer je pojam života. Ako samo jedete kolače, umrećete od srčanog udara. Salo koje smo nakupili na mozgu i na društvu ovih deset godina treba da bude skinuto da bi ponovo proradili mišići.

– Mi smo još u položaju onih koji su posekli šumu, pa posadili neke stabljičice i čude se što hlada nema. Brine li mene kao premijera što hlada nema? Brine. Radim li na tome da drveće poraste? Radim, ali ne može da poraste za godinu dana.

– Srbija je puna licemera koji idu unaokolo sa šeširima i izvlače zečeve iz šešira, a zapravo hoće da vam izvuku novčanik iz džepa.

– Nisam zadovoljan brzinom promena, jer kod nas u njih još nije uključen dovoljan broj ljudi. Mnogi se još ponašaju kao posmatrači u utakmici u kojoj sami učestvuju.

zoran đinđić, djindjić, djindjic. đinđicFoto: Guliver/ Getty Images/ Sean Gallup

TAJKUNI I SUMNJIVI KAPITALISTI

– Naravno da sumnjivim kapitalistima reforme ne odgovoraju. To je kao kada biste u jednoj prostoriji punoj slepih miševa upalili svetlo i pitali se da li očekujete da slepi miševi krenu panično da lete okolo. Jer, njima odgovara mrak.

ISTOK I ZAPAD

– Još od Prvog srpskog ustanka, Srbija je puna dva veka neprestano na klackalici između orijenta i zapada. Na jednoj svojoj unutrašnjoj klackalici, unutar gotovo svakog pojedinca i naroda kao celine. Zapravo, svi najvažniji politički sukobi u Srbiji se prelamaju oko toga gde nam je mesto, na istoku ili zapadu… ali dubinski u Srbiji, i u sistemu vrednosti i u ponašanju, još uvek postoji dijalektika istok-zapad. Pri čemu je istok ovde nešto sporo, nešto „videćemo“, jedan sumnjičavi stav, a zapad nešto brzo, otvoreno, dinamično. I to još nije prelomljeno u srpskom nacionalnom biću.

– Tek kada smo kao Demokratska stranka uspeli da se pozicioniramo kao proevropska alternativa, i bili očišćeni od svega orijentalnog, mi smo i u narodu postali jasno prepoznatljivi kao ozbiljna alternativa.

BOLESNIK I DOKTOR

– Naša država se može uporediti sa bolesnikom čiji je organizam propao. Od pre dve godine (od 5. oktobra 2000. godine) se može videti da se njegovo stanje popravlja, ali on još ne može da živi bez aparata koji ga održavaju u životu.

– Mi smo, praktično, jedna ostarela nacija, prilično iscrpljena, nacija iz koje je veliki deo ljudi otišao i nije se vratio, a oni koji su ostali nisu baš, da tako kažem, zmajevi.

– Svakog dana govorim ljudima: ja sam lekar. Ne morate da me volite, ali treba da mi verujete da ću ovu operaciju profesionalno obaviti. Neće vam odjednom biti bolje, ali će zemlja ozdraviti.

– Nama bi bilo bolje da u Beogradu započnemo kolektivnu terapiju i da kroz proces protiv Miloševića organizujemo savladavanje prošlosti.

– Još su nam rekli da su takvi principi zapada. To je kao da odlučite da teško obolelom dajete lekove tek pošto bude mrtav.

– Nažalost, verujem da u prelaznim fazama, dakle, u fazama bolesti, kada se izvode operacije, hirurzi nisu veoma popularni. Oni postaju popularni naknadno, kada operacija uspe.

Zoran ĐinđićFoto: youtube/printscreenZoran Đinđić

FUDBALSKI TIM I TRENER

– Ja sebe ne vidim kao nekog ko vlada, već kao trenera jednog tima koji posle deset godina bez treninga iznenada treba da igra na svetskom prvenstvu.

– Na isti način kao što fudbalski tim, koji sjajno igra u prvom poluvremenu, a uvek izgubi utakmicu u drugom, ne može zahtevati da se ukine drugo poluvreme, nego on sam treba da uvidi svoje slabosti i zablude, da promeni svoj trening i da postane spreman da celu utakmicu odigra istim tempom i kvalitetom.

MEDIJI

– Na medijski rat navikli smo se kao što se stanovnici tropskih krajeva navikavaju na komarce. Pravimo se da ga ne primećujemo.

RESTITUCIJA – VRAĆANJE IMOVINE KOJU SU KOMUNISTI OTELI POSLE 1945. GODINE

– Od ribe iz akvarijuma možete da napravite riblju čorbu, ali ne možete da vratite ribu iz riblje čorbe u akvarijum.

KOMUNIZAM

– Kraj komunizma sličan je zamrzivaču kome se isključi struja. Sve što je bilo zamrznuto postepeno je počelo da se topi i smrdi.

– Ono što mi danas imamo u Jugoslaviji jeste ukrštanje socijalističkog vampira iz prošlosti i uticaja koji su došli sa strane, iz sveta, kao posledica raspada komunizma.

SLOBODAN MILOŠEVIĆ

– Milošević prema svom narodu ima odnos kao Taras Buljba prema svom sinu, kada kaže: “Ja sam ga rodio, ja ću ga i ubiti.

– Milošević je dribler koji ne ume da gleda prema golu. On dribluje svoju stativu. I u tom driblanju on je srećan jer je navodno uspešan, jer je uspeo da predribla, ali ne razmišlja o tome da li će dati gol i gde se gol nalazi.

NATO BOMBARDOVANJE SRBIJE

– Ponašali su se (NATO) kao Milošević: “Hajde da skočim u vodu pa da vidim da li znam da plivam”.

VOJISLAV KOŠTUNICA

– Zamislite da se u košnici organizuju izbori za predsednika košnice i onda se seti trut, 10 godina je spavao u toploj košnici, mudar je, nikom se nije zamerio, krila nije pokvasio, i odlučio da se kandiduje, svi ga vole, a što da ga ne vole kad je trut, i krenuo po Srbiji da ogovara pčele radilice, mrzovoljan, podgojen, ljut, uvređen, ništa mu ne valja, ne rade dovoljno te pčele radilice, ima truz primedbe. Njega da pitaju, radili bi još više. Srećom, niko ga ne pita. Krenuo trut po Srbiji i otkrio „veliku tajnu“ – loše se živi u Srbiji – otkrio Ameriku. Pčele rade mnogo, imaju malo, teško je stanje, i onda se uvredio i počeo da traži krivce zašto se tako loše živi u Srbiji kad on u svom kabinetu, u svojoj toploj košnici smislio bi on mnogo dobrih recepata ali neko drugi da vuče kola umesto njega, a on da sedi na tim kolima. Probudili smo ga i 5. oktobra, ovde smo ga doneli, nije došao, doneli smo ga.

– Razlika između mene i Koštunice je kao razlika između poluprazne i polupune flaše. Imamo istu zemlju koju gledamo i kojoj želimo dobro: moj pristup je da je ta flaša polupuna i da ćemo je još godinama puniti, on smatra da je flaša poluprazna i da će za deset godina biti potpuno prazna, da to ne može da se spreči, da je to sudbina i da je za polupraznu flašu neko drugi kriv, da mi treba da vidimo ko je taj krivac.

Izvor: Youtube

HAŠKI TRIBUNAL

– Haški tribunal je kao vremenska prognoza: pošto ne možete da je promenite ostaje vam samo da se prilagodite.

KRIMINAL

– U evropskim policijama kada pet kriminalaca sedne da pravi neki plan, dva doušnika iz policije su među njima, dok kod nas kada pet policajaca pravi plan, dva doušnika kriminalaca su među njima.

ZORAN ĐINĐIĆ O SEBI

– Kad usred noći upitate nekog u Srbiji: Zoran Đinđić? Reći će vam ‘on je špijun’. Ja sam izdajnik opšte prakse.

– U Srbiji čovek koji radi nešto, a ne samo priča, predstavlja prepreku. On uništava pravila igre. Pravila igre koja ovde važe su da čovek treba samo da priča i da ništa ne radi.

– Ja ne želim da vučem kola iz blata, a da posle toga budem kriv što je neko seo na ta kola i koči.

zoran đinđić, sahrana, kovčeg, djindjić, djindjic. đinđicFoto: Guliver/ Getty Images/ Oleg Nikishin

Danas će biti obežena 13. godišnjica ubistva Đinđića.

Zbog organizovanja ubistva premijera na 40 godina zatvora osuđen je bivši komandant „crvenih beretki“ Milorad Ulemek. Na istu kaznu osuđen je i Zvezdan Jovanović, neposredni izvršilac ubistva i bivši Ulemekov zamenik. Politička pozadina ubistva Đinđića još nije otkrivena.

Za vreme njegovog mandata pokrenut je proces demokratizacije društva i korenitih ekonomskih i socijalnih reformi. Đinđićeva vlada se snažno zalagala za saradnju s Haškim tribunalom za ratne zločine i za vreme te vlade uhapšeno je i tom sudu izručeno nekoliko optuženika, među kojima i bivši predsednik Srbije i SRJ Slobodan Milošević.

Đinđić je jedan od osnivača DS-a u kojoj je bio predsednik Izvršnog odbora, a od januara 1994. do ubistva bio je predsednik DS.

Đinđić je bio prvi, posle 1945. godine, nekomunistički gradonačelnik Beograda, izabran u februaru 1997. godine, kao kandidat koalicije „Zajedno“.

zoran đinđić, sahrana, kolna, ulica, povorka, djindjić, djindjic. đinđicFoto: Guliver/ Getty Images/ Oleg Nikishin

Link Izvora

Klikni za komentar

Odgovori

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Na Vrh