Ekonomija

Ratari se opametili, pa i pšenica bolje rodila

pšenicaFoto: Guliver/Getty Images/Thinkstock

Bogosavljević-Bošković je prilikom obilaska žetvenih radova u ataru sela Idvor u opštini Kovačica rekla da je htela i lično da vidi kako teku ti poslovi i lično uveri u dobre vesti.

Kako je navela, te vesti su da je ovogodišnji rod pšenice izvanredan.

„Procenjuje se da će sa oko 600.000 hektara, na koliko je pšenica bila zasejana, ove godine biti poženjeveno više od tri miliona tona pšenice“, kazala je Bogosavljević-Bošković.

Ona je navela da je prosečan prinos pšenice pet tona po hektaru, a procene su da je možda nešto i veći.

Saković: Ratari napredovali

Direktor Udruženja „Žita Srbije“ Vukosav Saković takođe je ukazao da je ova godina izvanredna kada su prinosi svih ratarskih kultura u pitanju. On je napomenuo da je žetva ječma u Vojvodini u potpunosti završena, u centralnoj Srbiji se privodi kraju, pa su i prinosi te kulture takođe veoma dobri. Prema njegovim rečima, takvi prinosi govore o tome da su ratari u Srbiji napredovali, savladali i ovladali savremenim tehnologijama proizvodnje. Saković je ukazao na potrebu dalje edukacije poljoprivrednih proizvođača kako bi znali kada i kako da prodaju svoje proizvode i na najbolji način unovče svoj trud. Kada je reč o pšenici, Saković je ukazao na potrebu skladištenja po kvalitetnim grupama, jer od toga koristi imaju svi – poljoprivrednici će postići bolju cenu, država ostvariti veći devizni priliv, a potrošači će jesti bolji i kvalitetniji hleb.

Bogosavljević-Bošković je napomenula da je rod za petinu veći u odnosu na prošlogodišnji, kao i u odnosu na prethodnih 10 godina.

„Raduje nas činjenica da su mnogi proizvođači, naročito ovde u Vojvodini, postigli zaista visoke prinose, više od prosečnih – od šest do osam tona po hektaru, a neki čak i više“, kazala je ministarka.

Ona je istakla da takvi prinosi govore o tome da su poljoprivredni proizvođači u Srbiji spremni da se uhvate u koštac sa svim izazovima koje nosi poljoprivredna proizvodnja i da se približe najboljim prinosima u Evropi.

Bogosavljević-Bošković je rekla da su srpski poljoprivrednici po tom pitanju na korak iza Nemačke i Francuske, a ispred mnogih drugih zemalja.

Ministarka je, obilazeći teren ne bi li stekla uvid u stanje drugih ratarskih useva, istakla da su i oni kao i pšenica u odličnom stanju.

Ono što se sada može videti, jeste da je kukuruz u odličnom stanju“, navela je ministarka dodajući da očekuje da će i rod kukuruza, koji je zasejan na 1,2 miliona hektara, biti isto tako dobar kao i kod pšenice.

Bogosavljević-Bošković je kazala da je i suncokret takođe u izvanrednom stanju, podsetivši da je ove godine tom kulturom zasejano 202.000 hektara, što je za 20 odsto više površina nego prošle godine.

Šećerna repa je zasejana na većim površinama nego prošle godine i zauzima površinu od 49.000 hektara i takođe je u dobrom stanju, rekla je ona.

Zoran Cvetić, direktor Agroexporta, firme koja se bavi ratarskom proizvodnjom i kooperacijom objasnio je da parcela nije za setvu pripremana klasično, oranjem, već je odmah posle skidanja kukuruza bačeno đubrivo i direktno posejana pšenica.

Pošto su postignuti dobri prinosi i kvalitet zrna, kako je Cvetić zaključio to dokazuje da se malim ulaganjem mogu postići dobri rezultati.

Link Izvora

Klikni za komentar

Odgovori

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Na Vrh