Svet

Ruski oligarsi pokušavaju da destabilizuju Belorusiju

Sergej Musienko, direktor Analitičkog centra EcooM iz Minska

Autor: Miloš Mitrović

Beograd – – Evropska unija je u februaru ukinula Belorusiji većinu sankcija – odmrznuti su računi i ukinuta zabrana putovanja u Uniju za 170 beloruskih građana, a među njima i za predsednika Aleksandra Lukašenka. Embarga više nema ni za vojnoindustrijski kompleks Belorusije, ali su ostale sankcije za osobe koje EU sumnjiči za nestanak političkih protivnika Lukašenka 1999. i 2000, kao i zabrana izvoza oružja u Belorusiju. Nejaka beloruska opozicija kritikuje odluku EU nazivajući je „spasavanjem diktatora“ kako se on u složenim međunarodnim okolnostima ne bi potpuno okrenuo Moskvi.

„Sankcije se ukidaju postepeno. U režimu sankcija smo već 20 godina i navikli smo. U aprilu će biti vanredno zasedanje EU u vezi sa sankcijama“, kaže za Danas Sergej Musienko, direktor Analitičkog centra EcooM iz Minska, bivši savetnik u predsedništvu Belorusije.

„Uvek ćemo se obraćati Moskvi jer je to sa ekonomske strane povoljno. Pre svega, reč je o kreditima, infrastrukturnim projektima. Krediti neće biti bez veze potrošeni već će biti uloženi u nova radna mesta, neće se ‘krpiti rupe’. Kredite koristimo za kupovinu nafte i gasa. Dvadeset godina prednjačimo u poljoprivrednoj proizvodnji, a od kada su Rusiji uveli sankcije, 30 odsto njenog uvoza poljoprivrednih proizvoda dolazi iz Belorusije“, kaže Musienko.

Belorusku ekonomiju čeka teška godina, prema nekim izveštajima, uz konstataciju visoke zaduženosti i činjenice da javni sektor apsolutno dominira, da zbrinjava i do 66 odsto ukupnog broja zaposlenih u toj zemlji. S druge strane, Belorusija ima zvaničnu stopu nezaposlenosti oko jedan odsto, ali čak i ako bi se računali nezaposleni koji nisu registrovani ona ostaje niska. Musienko kaže da je broj nezaposlenih „beznačajan“, a da je kreditna istorija Belorusije „odlična“. „Sve dugove vraćamo na vreme i tu smo među boljim evropskim zemljama“.

Naš sagovornik objašnjava da prosečna plata u Belorusiji varira u odnosu na kurs rublje koji se dosta menja, za razliku od evra i dolara. Musienko navodi da je do porasta kursa rublje prosečna plata bila oko 500 dolara, a da troškovi režije – za struju, vodu i gas – u proseku iznose 15 dolara. „Prosečna penzija je oko 130-140 dolara, što je penzionerima sasvim dovoljno da žive. Pojedinačna karta za prevoz u Minsku košta 20 evrocenti“. Na pitanje da li, s obzirom na navedene podatke, u Belorusiji postoji socijalni mir, Musienko kaže da njegovu zemlju upoređuju sa Švedskom, s tim da „Švedska ima poreze“.

Ljudska prava su stalna tema u razgovorima Belorusije, EU i Saveta Evrope. Nakon prethodnog privremenog ukidanja sankcija EU u oktobru, kritičari su tvrdili da Minsk ne radi ništa na unapređenju ljudskih prava osim što je prestao sa represijom i oslobodio političke zatvorenike, dok istovremeno otežava registraciju stranaka, medija, nevladinih organizacija.

„Nije tačno, radi se na tome. Radim i sam na tome… Osnovno pitanje koje se razmatra je postojanje smrtne kazne u Belorusiji. Smatramo da je neophodno ukidanje smrtne kazne, ali edukacija građana je neophodna“, objašnjava sagovornik Danasa. On navodi da je do 2011. kada se dogodio teroristički napad u Minsku, kada je poginulo 15 osoba, i kada je Anders Bering Brejvik u Norveškoj ubio 77 osoba, broj građana Belorusije koji su bili za ukidanje smrtne kazne bio izjednačen sa protivnicima te ideje.

„Ljudi su smatrali da su dovoljno zaštićeni i kad se to desilo bili su u šoku. Porastao je broj protivnika ukidanja smrtne kazne, posebno kada su saznali da je Brejvik bio u Minsku, gde je iznajmio stan“, kaže Musienko.

Što se tiče spoljne politike, on ističe da se država „trudi da pronađe ravnotežu“ između EU i Rusije. „Nije tačno da je Belorusija pod uticajem Rusije“, objašnjava Musienko podsećajući na konstruktivnu ulogu Minska u rešavanju ukrajinske krize. Na pitanje kome pripada Krim on odgovara da Belorusija „nema stav“. „Ne opredeljujemo se na taj način. Upravo zato je Belorusija i bila glavno mesto za pregovore o Donjecku i Lugansku. Zato smo uspeli da okupimo sve zemlje – Nemačku, Francusku, Rusiju i Ukrajinu“.

U novoj beloruskoj vojnoj doktrini pominju se „obojene revolucije“ i „hibridni ratovi“, što kao svoje bezbednosne rizike potencira i Rusija. Istovremeno su se pojavile tvrdnje da, sudeći prema novoj doktrini, Minsk vidi opasnost u Rusiji. „Pitanje šta je pretnja se još razrađuje. Trenutno se snima i film o vojnoj doktrini. Radimo sa stručnjacima i specijalistima na njoj“, kaže Musienko.

Upitan postoje li pokušaji destabilizacije Belorusije iz inostranstva, on kaže: „Iskusili smo te pokušaje u poslednjih 20 godina i uspeli smo da se odupremo. Takvi pokušaji su uglavnom za vreme izbora i kad budu parlamentarni izbori na jesen verovatno će ih biti“.

Međutim, Musienko naglašava da pokušaji destabilizacije Belorusije ne dolaze samo iz zapadnih država, već i od „Rusa“.

Na pitanje jesu li ti Rusi bliski vladi Rusije Musienko kaže da „to mogu biti i oligarsi koji brinu za svoje interese“. „Postoje određeni ljudi koji znaju da mogu postati milijarderi ako se pokrene privatizacija“.

Primili do 140.000 izbeglica

„U Belorusiju je došlo između 120 i 140 hiljada izbeglica iz Ukrajine, nismo tražili pomoć niti novac od EU, niti smo za njih gradili kampove. Dobili su ista prava kao i naši građani, imaju pravo na posao i obrazovanje, stambeno su zbrinuti. Oni za nas nisu stranci, imaju prava i da glasaju“, kaže Musienko. Na pitanje jesu li to etnički Rusi ili Ukrajinci, kaže da su za Belorusiju to građani Ukrajine. Belorusija je, prema njegovim rečima, primila i stotinak izbeglica sa Bliskog istoka. „Glavni cilj je da ih obučimo, naučimo ih jeziku, asimiliramo, a ne da sede na železničkoj stanici i prose“.

Lukašenko – „šta obeća, to i ispuni“

Rejting beloruskog predsednika Aleksandra Lukašenka među građanima je visok „jer se radi o konkretnim delima, šta obeća to i ispuni“, kaže Sergej Musienko. On smatra da je Belorusija bez Lukašenka zamisliva. „Zašto da ne, izgradio je snažnu ekipu koja pokazuje dobre rezultate“.

Link Izvora

Klikni za komentar

Odgovori

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Na Vrh