Kultura

Sajam knjiga – fešta pisane reči i entuzijastično mesto

 

Slide

Otvaren 61. Sajam knjiga u Beogradu

 

 

Slide

Malović: Sajam je fešta pisane reči, na koju je svako u obavezi da dođe

 

 

Slide

Bajac: Sajam knjiga je oaza u kojoj čuvamo čitalački integritet

 

 

Slide

Bajac: Najznačajniji autori „Geopoetike“ objavili su knjige za ovaj sajam

 

 

Slide

Ršumović: Sajam je dokaz da naš narod ipak čita

 

 

Slide

Ršumović: Sajam je prilika da se sretnem sa kolegama iz Srbije

 

 

Slide

Božović: Sajam knjiga je entuzijastično mesto

 

 

Slide

Božović: Moj izdavački rad se vidi na sajmu

 

 

Međunarodni beogradski sajam knjiga je fešta pisane reči, oaza gde čuvamo intelektualni i čitalački integritet, entuzijastično mesto koje dokazuje da srpski narod čita i da nije tako opasna „ta kriza čitanja i knjige“, ističu danas pisci i izdavači uoči otvaranja 61. Sajma knjiga.

BEOGRAD – Međunarodni beogradski sajam knjiga je fešta pisane reči, oaza gde čuvamo intelektualni i čitalački integritet, entuzijastično mesto koje dokazuje da srpski narod čita i da nije tako opasna „ta kriza čitanja i knjige“, ističu danas pisci i izdavači uoči otvaranja 61. Sajma knjiga.

Za pesnika Ljubivoja Ršumovića Beogradski sajam knjiga je „pijaca“.

„Ja ne idem na zelenu, ni na buvlju pijacu, ali na pijacu knjiga dođem svake godine i budem svaki dan. Uvek se nađe nešto važno da se kupi, da se ima u kući“, rekao je Ršumović Tanjugu.

Za njega je to prilika da sretne svoje prijatelje i za upoznavanje sa književnom, domaćom i stranom, produkcijom.

„Čovek dobije ideje, energiju, snagu da i sam eventualno nešto uradi, prateći ideju svog kolege, ili izdavača koji je dovoljno vispren da stvaralački nešto osmisli“, kaže Ršumović.

On je naglasio da je Sajam knjiga „dokaz da naš narod čita, da nije tako opasna ta kriza čitanja i knjige, da ta elektronska pomagala, maloletna, ipak neće pobediti knjigu koja u raznim oblicima postoji preko dve hiljade godina“, rekao je Ršumović i dodao da ovogodišnji Sajam obećava.

Pisac i direktor izdavačke kuće „Geopoetika“ Vladislav Bajac ističe da je Sajam knjiga uvek bio i još uvek jeste praznik.

„Mene svake godine prijatno iznenadi ta želja, poseta, broj ljudi, entuzijazam. Meni ne treba nijedan stranac da kaže da smo čitalačka nacija ili barem tako izgleda, zato što ja ovakve sajmove viđam diljem Evrope i sveta i moram priznati da ovo i dalje biva jedan od boljih sajmova koje vidim. To je izuzetno važno, jer je ovo jedna od oaza gde čuvamo intelektualni i čitalački integritet u vreme estradizacije manje više svega“, naglasio je Bajac.

On je ukazao i na značaj postojanja različitih izdavača.

„Taj dijapazon različitosti je zapravo jednak demokratiji ukusa i ako to ne poštujemo, ništa nismo uradili. Možda bi korekcija bila potrebna u procentima onoga što se zove populistička knjiga, a to je sada pitanje upotrebe i zloupotrebe ukusa čitalaca. Kada se kaže da to publika traži, to se zove manipulacija, a kada kažete da želite da edukujete ljude, onda ste optimista bez dokaza da ćete uspeti. Ja mislim da se od takvih stvari ne sme odustati, da moramo takve stvari da radimo“, rekao je Bajac Tanjugu.

On je pomenuo da je ove godine „Geopoetika“ uspela nešto što se retko dogodi da im najvažniji i najpoznatiji pisci iste godine objave knjige, a takvih imaju sedam, osam, a sam Bajac je posle osam godina objavio svoj novi roman.

Urednik izdavačke kuće „Arhipelag“ Gojko Božović kaže da najuzbudljivije lice svakog sajma jesu čitaoci, „ogroman broj ljudi, koji entuzijastično sa velikim interesovanjem i izrazitom posvećenošću, traže knjige koje su izraz njihovih čitalačkih i kulturnih potreba i interesovanja“.

„To je najbolja strana Beogradskog sajma knjiga. Ja sam uvek na sajmu po ceo dan i za mene je to uvek bilo entizijastično mesto, dobra tačka kontakta sa knjigama, čitaocima, piscima“, rekao je Božović i izrazio očekivanje da će se i narednih dana nastaviti dobra poseta kao danas.

Srpski pisac iz Boke Kotorske Nikola Malović na Beogradskom sajmu knjiga je uvek u dvostrukoj ulozi, kao pisac i knjižar, i naglašava da se radi o fešti pisane reči, na koju svako gotovo ima obavezu da dođe.

„To nije pitanje da li vam se dopada ili ne, ovo je institucija kojoj čovek treba dati iz vlastitog krvotoka da bi ona živela i dalje“, rekao je Malović.

On je primetio da na Sajmu „sve knjige oko i iznad nas šire pozitivnu energiju, ali i negativnu“.

„U školi smo učeni da je svaka knjiga dobra, ali kao što Umberto Eko kaže u „Imenu ruže“ da ni svaka trava nije dobra, tako ni svaka knjiga nije dobra i mi smo na Sajmu knjiga u teškom zadatku da izaberemo dobre knjige za sebe i da njima posolimo našu pamet“, rekao je Malović.

 

Link Izvora

Klikni za komentar

Odgovori

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Na Vrh