BG

Šešelj: Krim je stara ruska zemlja, vršimo pritisak na režim u Beogradu da tu činjenicu prizna

Predsednik Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislav Šešelj izjavio je danas da SRS podržava povratak Krima i Sevastopolja u sastav Rusije, navodeći da je ta oblast „stara ruska zemlja“.

On je posle sastanka sa članovima delegacije iz Rusije i republike Krim kazao da SRS smatra da će Krim „zauvek ostati ruski“.

„Neprekidno vršimo pritisak na režim u Beogradu da tu nepromenjivu činjenicu prizna“, kazao je Šešelj novinarima u Skupštini Srbije.

Zamenik predsednika Saveta ministara Republike Krim Georgij Muradov kazao je da je zajednički zaključak razgovora sa predstavnicima Srpske radikalne stranke „da je Kosovo Srbija, a Krim Rusija“.

„Sa rukovodstvom SRS imamo slične poglede na medjunarodnu sitauciju, imamo slične zaključke da javnost i političari u Evropi treba da se uključe u naš pokret za uspostavljanje mira“, kazao je Muradov.

On je dodao da je delegacija Krima doputovala u Beograd na konferenciju pod nazivom Beogradski dijalog koja je po njegovim rečima, usmerena na uspostavljanje konstruktivnih odnosa sa Rusijom i na priznanje volje stanovnika Krima za prisajedinjenje Rusiji.

„Za nas je Beograd posebno mesto jer se upravo ovde stvarao sistem bezbednosnih struktura i saradnje u evropskim okvirima. Želimo da se upravo ovde obnovi dijalog o miru jer imamo velike pretnje miru, pretnje da se obnovi trka u naoružanju i zato je važno da se odavde iz Beograda čuje glas mira“, rekao je Muradov.

Zamenica predsednika Odbora za spoljne poslove ruske Dume i bivša vrhovna tužiteljka Krima Natalija Poklonska izrazila je zahvalnost Srpskoj radikalnoj stranci na „hrabroj podršci i poštovanju volje stanovnika Krima“.

„Krim danas napreduje u svim oblastima. Po Ustavu Rusije, štiti se pravo svih žitelja Krima da govore na jednom od tri zvanična jezika ruskom, ukrajinskom ili jeziku krimskih Tatara“, kazala je Natalija Poklonska.

Ona je optužila vlasti u Kijevu za kršenje ljudskih prava stanovnika Krima s obzirom da kako je rekla, i danas sprovode blokadu u oblastima energetike, transporta, industrije, pa čak i prehrane, „jer se nisu složili sa stavom gradjana Krima izraženim na referendumu 2014. godine“.

Posle masovnih protesta u Kijevu koji su doveli do svrgavanja tadašnjeg predsednika Ukrajine Viktora Janukoviča, na Krimu je održan referendum o otcepljenju od Ukrajine i pripajanju Rusiji što je podržalo više od 90 odsto izašlih birača.

Krim je posle Oktobarske revolucije 1917. godine proglašen autonomnom republikom u sastavu Ruske sovjetske federativne republike ali je odlukom komunističkih vlasti iz 1954. godine, postao deo Ukrajine.

Beta

Klikni za komentar

Odgovori

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Na Vrh