Gradovi

Srpski poslastičari, u odnosu na hrvatske, tipuju na kvalitet

BEOGRAD – Panika koja je nedavno zahvatila poslastičare u Hrvatskoj, zbog zabrane da u svom poslu koriste junake iz Diznijevih crtaća, nije se preselila u Srbiju, gde poslastičari poručuju da je kvalitet uvek iznad svega.

Ako zabrana stigne presudan faktor bi trebao da budu roditelji koji treba da znaju da se ti likovi uvek mogu zameniti igračkama, a slično originalima mogu biti napravljeni od jestivih materijala.

Omiljeni dečji lik Frozen lutka bi tako mogao biti, na primer, drugačije dizajniran, a popularni Miki Maus bi mogao imati, recimo, duže uši.

Hrvatski poslastičari su, naime, nedavno dobili zabranu da u svom poslu više ne smeju da prave torte sa likovima popularnih Diznijevih crtaća.

Razlog je to što pravo prodaje tih likova ima kompanija Fun Cake Factory, ekskluzivni partner nosioca Diznijeve licence.

Za nepoštovanje te odluke hrvatskim poslastičarima je predviđena kazna do 300.000 kuna.

Direktor te kompanije Tomislav Ljutić je to objasnio uvođenjem reda na tržištu, te najavio da će ta kmpanija svoje nadležnosti uskoro proširiti i na Srbiju, što će praktično značiti da bi zabrana važila i za poslastičare u našoj zemlji.

Vlasnica radionice „Desert“ iz Čačka Zorica Selaković kaže da bi to moglo da poremeti rad poslastičara, ali da je kvalitet, ipak, najvažniji.

„Nekako ćemo se snaći, a roditelji će nadam se u svemu tome imati u vidu kvalitet i kupovati tamo gde su navikli“, rekla je Selaković.

Problem bi, kako je kazala, mogao da se reši tako što će im roditelji kupiti igračku i staviti na tortu, ali i tako što bi poslastičari mogli da im predlože neki drugi animirani lik ili naprave nešto drugačiju figuricu sličnu onoj koju žele.

„Kupci nama svašta traže, neko torte sa znakom Šanela, neko omiljenog piva, deca uglavom žele Pepa prase. Nije mi jasno čemu ograničenja… proizvod ionako traje dva sata, ne distrubuira se dalje“, kaže sagovornica Tanjuga.

Kako kaže, da bi se udovoljilo mališanima, i poslastičari radili posao kao i do sada, moglo bi da se osmisli malo izmena, pa tako na primer, da se nekoj od junakinja iz crtanog filma malo promeni „stajling“ odnosno, boja haljine, ili da se umesto Frozen lutke predloži Plava princeza i slično…

Za vlasnika poslastičarnice „Tatina slatka kuća“, iz Zemuna, Nikolu Momića, vest iz Hrvatske nije „sasvim prijatna“, i ako se slično dogodi I u Srbiji moglo bi doći do pada prodaje torti.

To će, kako procenjuje, posebno škoditi manjim, porodičnim firmama i radnjama koje se bave pravljenjem i prodajom torti, a u velikoj meri podsticaće rad u sivoj zoni.

Ipak, kako je kazao, i dalje je nejasno kako bi to pitanje moglo da bude regulisano i kako firma iz Hrvatske to namerava tačno da sprovede u praksi.

„Borićemo se kvalitetom proizvoda i nadam se da će svaki roditelj nastojati da plati ono što valja i kupi svom detetu tortu za koju zna da je kvalitetno napravljena“, kaže Momić koji takođe smatra da je sliku junaka iz crtaća uvek moguće zameniti igračkom.

Ističe da u Srbiji postoje firme koje distribuiraju figure za torte i da nije jasno kako će sada oni poslovati ako iz Hrvatske dođe neko i kaže da samo ona ima licencu.

Kao i hrvatskim kolegama nejasno mu je kako se uopšte dobija licenca za takve stvari.

„Pokušao sam ovih dana da na internet pronađem informaciju na koji način bih mogao da budem zastupnik za našu zemlju i nisam mogao da je pronađem“, naveo je.

U Zavodu za intelektualnu svojinu Srbije za dobijanje licence upućuju na kompaniju Dizni, koja je, kažu, jedino ovlašćena za izdavanje licenci.

U Srbiji, podsećaju, važi načelo nacionalnog tretmana, predviđeno Bernskom konvencijom, koja kaže da strani autori u pogledu svojih autorskih prava, u Srbiji imaju istu zaštitu.

V.d. direktor zavoda Vladimir Marić za Tanjug pojašnjava da su dela američkih državljana i kompanija, zaštićena u Srbiji na isti način kao autorska dela domaćih državljana.

Precizira da se autorsko pravo ne štiti u postupku pred nekim državnim organom.

„Onog trenutka kada autor stvori određeno autorsko delo koje je originalno, tog trenutka on postaje autor i uživa sva moralna i imovinska prava u odnosu na to delo“, rekao je Marić.

Foto Tanjug/O. Toskić, ilustracija

Link Izvora

Klikni za komentar

Odgovori

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Na Vrh