Zabava

Šta se dešava sa podacima koji se sakupljaju o nama dok spavamo

Samo je pitanje vremena kad će se podaci o spavanju iz merača zdravlja iskoristiti da se neko uhvati u preljubi . Ili će izazvati porast stope zdravstvenog osiguranja zato što vam nije obezbeđena zdrava količina odmora. Ili će vašem šefu pokazati da ste bili budni do tri ujutro i da ste verovatno mamurni na poslu .

Uz aktuelni trend stalnog merenja sebe i porast upotrebe nosive tehnologije , generiše se i sakuplja alarmantna količina biometrijskih podataka, a gotovo da ne postoji nikakva kontrola koja sprečava da oni završe u rukama brokera podataka i da se oglašivači obogate na vašim ličnim informacijama.

Već znamo da veliki brokeri baza podataka poput Acxiom i Experian sakupljaju na hiljade informacija o skoro svakom potrošaču u Sjedinjenim Državama kako bi stekli detaljnu sliku o njihovoj ličnosti, pomno prateći sajtove koje posećujemo i stvari koje pretražujemo i kupujemo. Ove kompanije često o nama znaju vrlo osetljive stvari kao što su naše seksualne sklonosti ili od kojih bolesti bolujemo.

Pročitajte i: Dokumentarac koji zna sve o tebi

Sa usponom nosive tehnologije ( procenjuje se da će do 2019. godine biti prodato 240 miliona ovih uređaja), taj profil će samo postati detaljniji: spremite se da u čitavu mešavinu dodate koliko sala imate, kada upražnjavate seks, koliko spavate i razne druge vrste fizioloških podataka.

„Kad god postoji informacija koju sakupljate o sebi i merite je, velike su šanse da će ona završiti u vašem profilu“, rekla mi je Mišel De Muj, stručnjak za privatnost zdravlja pri Centru za demokratiju i tehnologiju .

Mnogistručnjaci za privatnost i bezbednost, političari i vlade nezadovoljni su ovim, zabrinuti da kad se sva ta zrnca ličnih informacija nađu u rukama oglašivača i brokera podataka, one mogu biti iskorišćene onako kako nikad nisu bile namenjene ili kako nikad ne biste ni pomislili.

„Biometrijski podaci su verovatno poslednja ‘karika koja nedostaje’ u ličnim podacima koji se sakupljaju danas“, rekao je Džefri Čester, izvršni direktor Centra za digitalnu demokratiju.

„Sledeći veliki finansijski uzlet za industriju digitalnih podataka biće informacije o našem zdravlju, sakupljene preko nosive tehnologije, pametnih pilula i sveprisutnog Interneta stvari“, rekao mi je Čester. „Farmaceutske kompanije, bolnice i oglašivači vide veliku zaradu u informacijama o našem zdravlju.“

Medicinski podaci su strašno vredni statistika kojom se mnogi gađaju je da vrede 10 puta više od broja vaše kreditne kartice. Ako podaci o vašem zdravlju procure dalje od Fitbit-a, Jawbone-a, Apple-a ili koje god kompanije koja proizvodi merač vaše aktivnosti putem narušenog obezbeđenja , rupe u zakonu o privatnosti, propusnih aplikacija treće strane ili korisničke razmene, oni mogu da se prodaju onom ko najviše ponudi.

A ko nudi najviše? Oglašivači su očigledan izbor; što je ličniji podatak, više mu se isplate ciljane reklame. Senzori na nosivim meračima vašeg zdravlja, pametni satovi ili pametni telefoni mogu da mere vaše otkucaje srca, disanje, noćno kretanje i druge fiziološke signale koji ukazuju na to da li mirno spavate.

Nije teško zamisliti da podaci o vašem spavanju koji su procureli iz vašeg Fitbita na kraju dovedu do reklama za pilule za spavanje ili boljeg dušeka ili vaš lokalni Starbucks. Ili posrednije, „oglašivači na osnovu povećanog nivoa stresa, lošeg sna i kombinacije drugih ponašanja mogu da zaključe da imate ljubavnih problema“, stručnjaci spekulišu .

Ove informacije su od očiglednog značaja i za osiguravajuća društva, koja počinju da se udružuju sa meračima zdravlja kako bi nadgledali korisnike i nagrađivali mušterije sa zdravim životnim izborima. Sve je to lepo i krasno, ali lako može da se izvrne naglavačke: podaci koji pokazuju nezdrav život mogu da dovedu do viših premija osiguranja.

„Možete da vidite da ostajem budna čitave noći i stoga sam verovatno ‘rizik'“, objasnila je De Muj.

Slika: Fitbit

Šta više, radna mesta se sve više udružuju sa osiguravajućim društvima i dele merače zdravlje za programe blagostanja zaposlenih u znak podsticanja preventivnog zdravlja. Ali ljudi u zamenu praktično predaju sve te osetljive podatke svom poslodavcu, utirući put potencijalnoj diskriminaciji ako odluče da ne učestvuju. ( Jedna filijala farmaceutskog giganta CVS je naterala zaposlene da prijavljuju svoju težinu, telesne masti, holesterol, krvni pritisak i šećer, i naplaćivala 50 dolara kazne mesečno onima koji su odbili da to učine.)

Mimo toga, stručnjaci upozoravaju da podaci o spavanju mogu da iskoriste provalnici (ili manijaci) da bi znali kad ste kod kuće u krevetu. Mogu da se iskoriste protiv vas i na sudu: na primer, kompanija za automobilsko osiguranje mogu da zatraži da predate sudu svoje zdravstvene podatke kako bi se videlo da niste spavali dobro ili dovoljno dugo prethodne noći, što je na kraju dovelo do nesreće, ističe jedan analitičar .

Ko će biti prvi advokat za razvod koji će otkriti neverstvo tokom sudskog postupka?

Nadgledanje sna — ili, pre, nedostatka istog — moglo bi čak da pomogne da se dokaže neverstvo. „Narukvice uz čiju pomoć se mere vaše obrasci sna mogu i da pokažu druge podatke koje većina ljudi ne želi da otkrije“, napisao je Endrju Bojd, profesor za nauke informacija o zdravlju u uredničkom komentaru za Network World . „Ko će biti prvi advokat za razvod koji će otkriti neverstvo tokom sudskog postupka?“

„Nešto od ovoga vam sada izgleda kao preterivanje, ali verujte mi da nije“, rekla je De Muj. „Ako merači zdravlja postanu prisutniji u našim životima i ako ti uređaji budu počeli da komuniciraju među sobom, curenje informacija je neizbežno.“

Verovatno ste pomislili – ali zar spravice kao što su Fitbit i Apple Watch ne obećavaju da neće prodavati ili deliti vaše lične podatke ili da će oni makar ostati anonimni? Da, ali tu nije kraj priče, zahvaljujući nedefinisanoj i stalno promenljivoj prirodi većine pravila o privatnosti.

Postoje razni načini na koje podaci mogu da procure — slučajno ili ne — a nije veoma teško povezati informacije sa vama, čak i uz softver za anonimizaciju, otkrili su istraživači .

Pogledajte samo pravila o privatnosti merača zdravlja kao što su Fitbit and Jawbone i pametnih satova velikih kompanija kao što su Apple, Google ili Microsoft,koji se ponašaju kao merači ako skinete odgovarajuće zdravstvene aplikacije. Obično će vam reći: Ne prodajemo vaše podatke trećoj strani ukoliko sa njih nije uklonjen identitet. Drugim rečima, ukoliko nisu obrisani vaše ime, adresa, jedinstveni matični broj ili drugi identifikacioni podaci. Ali nije veoma teško povezati te anonimizovane podatke sa vama, objašnjava Timoti Libert, koji za svoju doktorsku tezu istražuje zdravstvene podatke i privatnost.

„Obično kad lideri industrije kažu ‘anonimno’, oni misle ‘pod pseudonimom’, što znači da postoji nasumični identifikator podataka (na primer, ‘u91u232u390’). Međutim, ako postoji druga baza podataka koja povezuje identifikator sa nekom konkretnom osobom (na primer, ‘u91u232u390: Megan Nil’), lako ju je ponovo identifikovati“, rekao mi je Libert. „Identifikator je moguće povezati sa određenom adresom na kojoj osoba živi, moguće je provaliti ko ste čak i uz pomoć podataka geolokacije sa vašeg jutarnjeg trčanja — čak i ako su ‘anonimni’.“


Pogledajte i naš dokumentarac „Kako hakovati auto“:


Što se više podaci dele među različitim spravama, uslugama i ljudima, lakše ih je ponovo identifikovati. Google sasvim sigurno ima dovoljno „anonimnih“ podataka da identifikuje korisnike po imenu, rekla je De Muj. Baš kao i Facebook, koji se integriše sa brojnom nosivom tehnologijom i zdravstvenim aplikacijama ako korisnik odluči da se uveže.

The Pew Research Center ustanovio je da 34 odsto merača zdravlja deli svoje podatke s nekim drugim. „Svaki put kad vidite reč ‘podeli’, trebalo bi da budete prilično oprezni“, rekao je Libert. „Jednom kad informacija izađe napolje, nemate pojma gde će završiti.“

„Drugi način na koji dolazi do curenja podataka je preko korisnika koji toga nisu svesni“, rekla je De Muj. Defoltno podešavanje za podelu može da učini podatke javnim bez znanja korisnika ili korisnik može bez svog znanja da dozvoli deljenje sopstvenih podataka kad pristane na uslove kroz koje je teško probiti se. Kao onaj put kad se seksualna aktivnost korisnika Fitbita pojavila onlajn bez njihovog znanja

Plus, ako kompaniju otkupi neka druga ili padne pod stečaj, vaši podaci su slobodni za trgovinu, a mogu i da postanu zlatni rudnik. Pogledajte samo Radioshack; pošto je bankrotirao, prodao je na aukciji lične informacije miliona korisnika onom ko je najviše ponudio. Da ne pominjemo koliko su biopodaci očigledna meta hakera .

Što će reći, tek ćemo videti na koje će se sve načine naši običaji spavanja i masa drugih zdravstvenih podataka koristiti izvan naše kontrole. Naročito kad se ima u vidu da nema mnogo kontrole koja reguliše zdravstvene informacije sakupljene preko ovih uređaja i aplikacija. Za razliku od informacija koje dajete lekaru, podaci iz nosive tehnologije nisu zaštićeni federalnim Zakonom o prenosivosti i odgovornosti za zdravstveno osiguranje (HIPAA), a ove uređaje ne reguliše ni FDA.

„Naši uvezani zdravstveni podaci nisu bezbedni niti je zaštićena njihova privatnost“, rekao je Čester. „Sjedinjene Države su jedna od retkih zemalja koja nema sveobuhvatni zakon o privatnosti, poput zakona koji štite građane u EU. Eksplozija zdravstvenih podataka koji su potekli iz nosive tehnologije i drugih uređaja a upotrebljeni u marketinške svrhe nemaju nikakvu potrošačku zaštitu.“

PREPORUČUJEMO:Srbija ima 107 političkih stranaka, stiže još jedna – „zatvorenička“ partija Joce Amsterdama

Nema sumnje da samomerenje kretanja može dovesti do boljeg zdravlja — sve je to lepo i krasno. Ali što se privatnosti tiče, mnogi stručnjaci praktično samo čekaju neizbežno.

„Ne želim da zvučim kao digitalna ptica zloslutnica“, rekla je De Muj, „ali mislim da slobodno može da se kaže da, ako već stavljate merač negde na svoje telo, odmah pretpostavite da će ta informacija završiti negde van vaše kontrole.“

Pratite VICE na Facebooku, Twitteru i Instagramu

Link Izvora

Klikni za komentar

Odgovori

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Na Vrh