Ekonomija

Šverc cigareta u Srbiji isplativiji od droge

cigareteFoto: Guliver/Getty Images/John Moore

Vladimir Tipsarević iz Japan tobaka smatra da siva ekonomija čini oko 30 odsto ukupnog trgovinskog prometa u Srbiji i da je država prepoznala taj problem jer država samo od akciza na duvan dobije oko 750 miliona evra, što nije malo.

Prema njegovim rečima, šverc duvana isplativiji je od šverca narkotika, imajući u vidu da je pojedinačna količina po zapleni oko 340 kilograma zbog čega država gubi na tu količinu oko dva miliona dinara.

Kriminalci slede ekonomska pravila, pa tako procenjuju zaradu i rizike, a s ozbirom da je bilo samo oko 50 presuda za ilegalnu trgovinu duvanom, a 600 krivičnih prijava, logika je jasna, objasnio je Tipsarević.

Tako dolazimo do toga da se više isplati da se bavite švercom duvanom nego narkoticima. Vlada i ministarstvo pravde su shvatili ovaj problem i mogu da kažem da se na tome već radi. Nadamo se da će ove godine to biti sprovedeno u praksi, rekao je on.

Ništa bole nije ni u biznisu s kafom. Generalni direktor Štraus Adriatica, Siniša Daničić, je rekao da postoje podaci da pada uvoz kafe, a da se konzumacija ne smanjuje, što pokazuje sivu ekonomiju koja državu košta oko milijardu dinara.

Bitno je da carinski organi odrade svoj deo posla, a kompletan ‘uvoz’ sirove kafe ide preko Kosova u Srbiju, rekao je Daničić.

VLADA SPREMNA ZA BORBU

Vlada Srbije spremna je da nastavi borbu protiv sive ekonomije, a jedan od načina je sprovođenje Zakona o inspekcijskom nadzoru, čija će puna primena početi 29. aprila, rečeno je na Kopaonik biznis forumu.

Hirurški udari

Novina u Zakonu je primena instituta procene rizika, rekao je Ožegović i dodao da će ta procena omogućiti lakše postupanje i bolju raspodelu resursa, kao i da se inspektori forsiraju na one delatnosti gde su procenjeni rizici veći.

Na panelu o sivoj ekonomiji zaključeno je da se mora podići cena rizika bavljenja sivom ekonomijom, tako da ona postane „preskupa“ za one koji se njome bave, a da su zakonski okviri za tqko nešto postavljeni.

Doneto je niz propisa, Vodič za inspekcijski nadzor, smernice za procenu rizika i održavaju se obuke za inspektore, rekao je državni sekretar Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave Željko Ožegović.

„Već su vidljivi prvi rezultati primene zakona o inspekcijskom nadzoru. Imali smo za 22 odsto više novoregistrovanih subjekata u odnosu na 2014. Samo u avgustu, kada je počela primena, 71 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. Smanjen je broj radnika u neformalnoj zoni za četiri odsto“, rekao je Ožegović.



Link Izvora

Klikni za komentar

Odgovori

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Na Vrh