Gradovi

Tribina o položaju radnika: Naporan rad, još teži život

 

 

Radnici i radnice u Srbiji rade veoma teško i naporno i još teže žive, a podaci pokazuju da su posebno ugroženi sektori u kojima većinom rade žene, izjavila je istraživačica Fondacije Centar za demokratiju Sarita Bradaš.

Ona je na tribini Zrenjaninskog socijalnog foruma (ZSF) „Položaj radnica u privatnim preduzećima u Zrenjaninu“ kazala da stotine hiljada ljudi u Srbiji rade više od dozvoljenog zakonskog maksimuma, 48 sati.

Bradaš je kazala da nekoliko stotina hiljada ljudi ima neregularno radno vreme, a što je vrlo bitno za radnice, veliki je broj onih koji rade u atipičnim oblicima rada subotom, nedeljom, praznicima i noću.

„Subotom radi preko milion zaposlenih i to je najviše u sektoru trgovine gde prevladava ženska radna snaga“, kazala je ona.

Kada su u pitanju zarade, navela je Bradaš, do 2009. godine razlika izmedju prosečnih zarada muškaraca i žena nije postojala, ali od tada počinje trend rasta i ta razlika je u martu iznosila 18 odsto.

„Situacija na tržištu rada i kada je u pitanju zaposlenost, zarade i radna prva, kao i socijalna zaštita i za žene i muškarce je izuzetno teška, ali na tu tešku situaciju, situacija za ženu je još teža“, istakla je ona.

Prema njenim rečima, postoji mnogo niža stopa zaposlenosti žena, razlika iznosi 14 procenata, a one koje su zaposlene skoncentrisane su najviše u trgovini, tamo gde su i zarade niže.

Ona je dodala da 52 odsto žena ima veoma niske zarade, a to je ispod 30 hiljada dinara.

Ativistkinja Udruženja za radna prava žena „Roza“ Milica Lupšor rekla je da je stanje u Zrenjaninu strašno, a da je situacija ista i u još 14 mesta u Srbiji koje su obišle „svuda su žene ugnjetavane, u strahu, rade za platu manju od minimalca, često bez ugovora, na crno“.

„Zrenjanin je nekada imao preko 80.000 zaposlenih, a sada ih ima 30.000, imao je tekstilnu industriju u kojoj je 10.000 žena radilo, a sada pristaju da rade kod malih poslodavaca, bez ugovora, koliko će raditi za koliku će platu raditi i da li će je uopšte dobiti“, ukazala je ona.

Lupštor je navela da mnoge žene trpe različite pritiske, ne samo do poslodavaca, šefova, već i od porodica, jer, ukoliko daju otkaz njihove porodice neće imati šta da jedu.

Ukazala je da je poseban problem sezonski rad na njivi, da su žene do 1980. godine radile po ugovorima, bile su zaštićene i neke su na taj način dočekale i penziju, a u poslednjih dvadesetak godina rade za plate koje su manje od minimalnih.

„Do pre dve godine sat na njivi bio je izmedju 90 i 120 dinara za najteže poslove, a novi Zakon o sezonskom radu, koji je u proceduri, će legalizovati postojeće, znači, situacija svih onih koji rade na njivi neće se ni malo popraviti“, rekla je Milica Lupšor.

Link Izvora

Klikni za komentar

Odgovori

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Na Vrh