Novosti online

Tribina: Ustavom definisati bezbednost kao javno dobro i ojačati kontrolu

 

 

Srbija živi u „nasledjenom svetu državne bezbednosti“, zbog čega je izmenom Ustava neophodno definisati bezbednost kao javno dobro, što podrazumeva jačanje prava gradjana da učestvuju u oblikovanju optimalnog sistema bezbednosti, ocenjeno je danas na tribini Beogradu o odredbama Ustava Srbije o položaju tog sistema.

Predstavljajući predloge za promenu Ustava u oblasti bezbednosti, predsednik Beogradskog centra za bezbednosnu politiku (BCBP) Miroljub Hadžić ocenio je da je potrebno izdvojiti jedan odeljak Ustava Srbije koji bi se bavio javnom bezbednošću i bezbednošću pojedinca i koji bi jasno utvrdio da su svi nosioci bezbednosnih ovlašćenja pod demokratskom civilnom kontrolom.

„Problem u svim postkonfliktnim zemljama je kako definisati bezbednost političke zajednice kao javno dobro. Kod nas već dugo postoji situacija da nosioci vlasti praktikuju demokratsku civilnu kontrolu struktura bezbednosti kao ličnu kontrolu. To nije slučaj samo danas, tako je bilo i u vreme vlasti Borisa Tadića, Vojislava Koštunice, Slobodana Miloševića“, kazao je Hadžić na tribini na beogradskom Fakultetu političkih nauka.

Navodeći da se u Ustavu Srbije sistem bezbednosti samo pominje, Hadžić je kazao da je ustavnim i zakonskim rešenjima neophodno urediti odnose onih koji komanduju, i državnih i nedržavnih „mehanizama sile“.

On je dodao da je izmenama najvišeg pravnog akta važno utvrditi da se demokratska civilna kontrola odnosi na sve koji poseduju bezbednosna ovlašćenja, a ne samo na Vojsku Srbije, kako je to regulisano važećim Ustavom.

„Nema dokaza da je Skupština Srbije kontrolisala privatne bezbednosne kompanije, ili šta radi Uprava za sprečavanje pranja novca i koja ovlašćenja ima. Ustav daje pravo gradjanima da budu obavešteni, da kritikuju, ali u njemu mora biti naglašeno i da gradjani imaju pravo da pitaju da li nam trebaju rasklopljeni avioni MiG ili nešto drugo“, naveo je Hadžić.

Ivan Dimitrijević s Fakulteta za bezbednost kazao je da se u delu Ustava koji pokriva oblast bezbednosti, pominju termini „nacionalna bezbednost“, „bezbednost Republike Srbije“ i „nacionalna bezbednost Srbije“.

„Mi i dalje živimo u svetu državne bezbednosti, to je sistem koji smo nasledili iz prošlosti“, kazao je Dimitrijević.

Profesor FPN Djorde Pavićević je ocenio da je pored samog teksta Ustava, važno i kako je on donet, i kako se primenjuje.

„Važno je da neke stvari budu dobro uredjene i precizno formulisane jer kada nešto dobro uredite Ustavom, onda i eventualne zloupotrebe nosilaca vlasti postaju očiglednije“, kazao je Pavićević.

Javnu raspravu „Sistem nacionalne bezbednosti u svetlu ustavne i demokratske konsolidacije u Srbiji“ organizovao je Beogradski centar za bezbednosnu politiku.

Link Izvora

Klikni za komentar

Odgovori

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Na Vrh