Gradovi

U ovom trenutku u Srbiji između 1.500 i 1.700 migranata

BEOGRAD – U ovom trenutku se između 1.500 i 1.700 migranata kreće od Preševa do Šida, a očekuje se da će njihov broj sa poboljšanjem vremenskih prilika početi da se izjednačava sa prošlogodišnjim, izjavio je danas ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Aleksandar Vulin.

Vulin je za RTS rekao da posle sastanka predstavnika zemalja zapadnobalkanske rute u Amsterdamu očekuje da će od sada od Grčke do zemalja krajnje destinacije važiti ista pravila i isti princip za kretanje migranata, evidentiranje i sve što je važno za njih i za nas.

„Da biste ušli u Srbiju iz Makedonije morate da bude državljani Sirije, Iraka i Avganistana i morate da izrazite nameru za traženje azila u Austriji ili Nemačkoj. To su pravila koja važe od Grčke do Berlina“, rekao je Vulin, dodajući da su pravila usaglašena i da je važno da u budućnosti nema jednostranih poteza.

Važno je da više niko ne može da donese odluku da, na primer, neće više primati državljane Iraka i da o tome ne obavesti nikoga, naveo je Vulin.

„Predvdijeni su određeni periodi kada ćemo se dogovarati koja su nova pravila, obaveštavati jedne druge, i na taj način pokušavati da ne izazovemo domino efekat duž čitave rute“, kazao je ministar.

Ponavlja da Srbije nije izazvala ni emigrantsku krizu, ni ratove u Siriji, niti će rešavati te probleme, ali da mo da vodi računa o sebi.

„Srbija je izneta kao primer kako se rešava migrantska kriza. Mi ćemo nastaviti da vodimo računa o tim ljudima, ali i o interesima naše zemlje i naših građana“, naveo je Vulin.

Povodom Međunarodnog dana holokausta, Vulin je naveo da je razlog što se ovako ponasamo prema migrantima to što smo naučili da ne treba mrzeti druge ljude.

Vlada Srbije je, prema njegovim rečima, pokazala koliko joj je stalo do istorijske istine, pa nije čekala 40 godina za pokretanje procedure za izgradnju memorijala na Starom sajmištu.

Kako poručuje, ne smemo dozvoliti da neodgovornim idejama, poput rehabilitacije Milana Nedića, padne senka na sve ono što su generacije iza nas radile.

Foto Tanjug, J. Pap

Link Izvora

Klikni za komentar

Odgovori

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Na Vrh