BEČ – Ministarka unutrašnjih poslova Austrije Johana Mikl-Lajtner i ministar odbrane Hans Peter Doskocil treba uskoro da objave dodatni plan za obezbeđivanje granica u cilju smanjenja talasa izbeglica, a razmišlja se o dnevnom kontingentu, prenose danas bečki mediji.
Ove godine, prema odluci vlade, Austrija će primiti maksimalno 37.500 tražilaca azila, a od početka januara već je podneto 8.500 molbi.
Mikl-Lajtner i Doskocil od iduće nedelje nameravaju da uvedu dnevne kontingente za prihvat izbeglica.
Za sada je neizvesno o kom je broju reč, jer on tek treba da bude utvrđen nakon konsultacija sa generalnim direktorom za javnu bezbednost Konradom koglerom, načelnikom Generalštaba vojske Austrije Otmarom Komendom.
Prema bečkom dnevniku „Kronen cajtung“, namera je da dnevno bude primljeno do 100 zahteva za azil, kao i propuštanje od oko 2.000 izbeglica svakog dana u Nemačku.
Dnevna kvota za prihvat izbeglica biće, po uzoru na Nemačku, smanjivana na kvotu od sat vremena. Naime, Nemačka preuzima između 50 i 100 izbeglica na sat, što je između 5.000 i 6.000 dnevno, a što je izazvalo „zastoj“ u Austriji.
Kako je najavljeno u Beču odluka o kvoti biće odmah preneta Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i Makedoniji.
Doskocil i Mikl-Lajtner treba da objave i druge mere u zaštiti državne međe u cilju smanjenja talasa izbeglica, kao što su dodatne ograde.
„Ne isključujem da će biti dodatnih ograda“, najavila je Mikl-Lajtner.
Prema pisanju „Kronen cajtung“ u Lavamindu na reci Drava na međi sa Slovenijom, 70 kilometara od prelaza Špilfeld, gde je uspostavljena prva ograda i uveden novi sistem upravljanja prelazom, koji predviđa detaljnu registraciju i pretres izbeglica, planirane su pripreme za podizanje ograde.
Na prelazu Karavanken tunel austrijske vlasti razmišljaju o postavljanju novog sistema upravljanja prelazom, kako bi sprečile preusmeravanje talasa izbeglica.
Na Lojblpasu kontrole treba da zaustave izbeglice koje bi dolazile iz Italije, a na prelazu Terl-Maglern-Tarvizio planirana je ograda.
Na prelazu Ambah bei Silian, takođe prema Italiji, moguće su kontrole, dok će na Breneru, prema brojnim najavama, biti uveden novi sistem upravljanaj prelazom, a na Rešenpasu intenzivnije kontrole.
Iz susedne Italije nisu zadovoljni odlukom Austrije da se vrše pripreme za jačanje kontrole granice u tom delu i žele da očuvaju slobodan protok putnika i roba.
Međutim Mikl-Lajtner ne odustaje od priprema i poručuje Italiji da samo efektivna zaštita granice može sprečiti ograde.
Foto Tanjug/J.Pap, ilustracija