„Mislim da je jako dobro što je naša Vlada i zvanično podržala kandidaturu Vuka Jeremića jer bilo bi veoma neobično da ga neko drugi kandiduje, a njegova zemlja ne podrži. Naravno, najbolje bi bilo da smo ga i sami kandidovali. On je sada i kandidat Vlade Srbije, ali njega je predložila Južnoafrička Republika“, rekao je Visković za Slobodnu Evropu.
Prema njegovim rečima, ono što je najvažnije je da je „Vlada očigledno dobro ispitala stavove velikih sila“.
„I to je ohrabrujući znak, jer podrška koja je data Jeremiću znači da on ima indirektnu podršku onih koji će u Savetu bezbednosti o tome odlučivati. A to je u njegovom slučaju bilo najproblematičnije. Tako da mislim da u ovom trenutku on postaje glavni kandidat za to mesto“, kaže Visković.

Upitan zašto je vlada tako dugo čekala da donese odluku, Visković odgovara: „Ja ću reći vrlo otvoreno. Zato što su neke velike sile imale određene rezerve prema stavovima Jeremića, ali to je očigledno u međuvremenu razjašnjeno. On je sada jedan od glavnih favorita, ako ne i glavni. Ima reputaciju, prepoznatljivost u UN i strahovitu energiju…“.
Pusić se neformalno predstavlja u UN, vlada je ne podržava
Sa druge strane, bivša hrvatska ministarka spoljnih i evropskih poslova i predsednica opozicionog HNS Vesna Pusić danas bi, kako je najavljeno, trebalo neformalno da predstavi kandidaturu i svoj program rada na poziciji novog generalnog sekretara UN.
Ona je sinoć izjavila da će pred svetskom organizacijom ‘braniti boje Hrvatske’, uprkos ‘kontroverzama i dilemama’ oko njene kandidature u domaćoj politici.
Prvi potpredsednik vlade i lider najuticajnije vladajuće HDZ Tomislav Karamarko izjavio je danas da Vlada Hrvatske nije raspravljala o kandidaturi Pusićeve za Generalnog sekretara UN.
Karamarko je za regionalnu TV N1 rekao da im se Pusićeva po tom pitanju nije ni obraćala.
„Mi Pusić nismo izabrali, ona je izbor bivše vlade. O tome uopšte nismo razgovarali, niti nam se ona obraćala“, kazao je Karamarko.
Za prvog čoveka UN, Pusićevu je kandidovala bivša vlada Zorana Milanovića, a nova desno orijentisana je ne podržava jer smatra da je odluku o tome trebalo da donese nova vlada.
Pusićeva je, međutim, za hrvatske medije rekla da je njena kandidatura urednika i da je nova vlada nije osporila.
Iako je rekla da dobro sarađuje s hrvatskom misijom pri UN-u, aktualna potpredsednica Hrvatskog sabora troškove boravka u sedištu UN-a plaća sama.
„Kontroverze i dileme koje su se razvile kod kuće rešavaćemo jednog dana. i. Rado ću braniti hrvatske boje i nadati se uspehu“, rekla je Pusić.
Prema nepisanom pravilu rotacije, koje nije nužno poštivati, kandidat iz istočne Evrope na redu je za preuzimanje položaja Generalnog sekretara.
„Kandidat iz istočne Evrope i žena imaju prednost. Postoji velika podrška da se poštuje pravilo rotacije. Ako se stalne članice oko toga ne dogovore, biće neko iz drugog dela sveta“, rekla je Pusićeva.
Bude li izabrana, najavila je da će pojednostaviti model odlučivanja i izveštavanja u UN, koji smatra netransparentnim.
Kandidat mora biti iz grupe istočnoevropskih zemalja
Prvi čovek svetske organizacije trebalo bi da bude izabran iz grupe istočnoevropskih zemalja, jedine koja do sada nije imala svog predstavnika na toj funkciji.
Veruje se da bi prednost pri izboru mogla imati žena jer su na čelu UN od njihovog osnivanja do sada bili isključivo muškarci.

Iskustvo u UN dodatni je plus za svakog kandidata, ali je uslov svih uslova da predloženi kandidat bude prihvatljiv za svih pet stalnih članica Saveta bezbednosti UN sa pravom veta.
Iako prijavljivanje kandidata još nije završeno, u sedištu UN danas je počelo predstavljanje kandidata, koji će u „neformalnom dijalogu“ odgovarati na pitanja predstavnika zemalja članica, što je novina u odnosu na dosadašnju praksu.
U naredna tri dana programe će predstaviti osam kandidata, među kojima su četiri iz bivše Jugoslavije i četiri žene.
Kandidature su pre Jeremića podneli Vesna Pusić, doskorašnji šef crnogorske diplomatije Igor Lukšić, bivši predsednik Slovenije i dugogodišnji funkcioner u UN Danilo Tirk i bivši makedonski ministar i predsedavajući Generalnoj skupštini UN Srđan Kerim.
Kandidati su i bivša bugarska ministarka spoljnih poslova i direktorka Uneska Irina Bokova i šefica diplomatije Moldavije Natalija German, a prijavilo se i dvoje kandidata van istočnoeveropske grupe, bivši premijer Portugalije i visoki komesar UN za izbeglice Antonio Gutereš i bivša novozelandska premijerka i šefica Programa UN za razvoj Helen Klark.
Generalnog sekretara UN bira Generalna skupština UN, na preporuku Saveta bezbednosti UN, što podrazumeva saglasnost svih pet stalnih članica sa pravom veta.
U slučaju da Savet bezbednosti UN ne može da se saglasi oko jednog kandidata, odluka ostaje na Generalnoj skupštini UN.
Naslednik Ban Ki-Muna biće poznat u septembru ove godine.
