BEOGRAD – Lagunin književni klub, sedamnaesti po redu, održan je sinoć u knjižari Delfi u beogradskom SKC-u, a tema je bila filozofski esej Amina Malufa „Ubilački ideniteti“.
Ova tribina je pokazala da u Beogradu ima interesovanja za dobro osmišljen razgovor o nekoj knjizi koja može da se kupi tokom celog meseca uz popust od 30 odsto, rekla je organizator tribine, PR menadžer Lagune Tanja Vučković.
O Malufu, njegovoj knjizi i temama koje se otvaraju knjigom, o aktuelnoj situaciji u Francuskoj, Evropi i Turskoj nakon poslednjih teroristickih napada, govorili su Vesna Cakeljić, prevodilac i profesorka na FON-u, Igor Štiks, pisac i naučni saradnik Univerziteta u Edinburgu i Tamara Krstic, književni kritičar i novinarka.
Vesna Cakeljić, koja lično poznaje Malufa i prevela je na srpski jezik svih osam njegovih romana kao i dve istorijsko-filozofske studije – „Krstaški ratovi u očima Arapa“ i „Ubilački identiteti“, sažeto je ispričala piščevu veoma interesantnu biografiju da bi publika mogla bolje da prati razgovor o „Ubilačkim identitetima“, pisan pre 18 godina, kada je i prvi put preveden na naš jezik.
Cakeljić je posebnu pažnju posvetila Malufovom poreklu, podsećajući da je rođen 1949. u Libanu i da je Arapin ali hrišćanin, pripadnik veoma malobrojne sekte malekita, da se školovao u hrišćanskim školama, pisao za libanske listove, ali kada je poceo građanski rat iselio se za Francusku gde živi već 40 godina.
On je prvi Arapin koji je primljen u Francusku akademiju koja ima samo 40 članova.
Smatraju ga za jednog od najboljih pisaca, mislioca i humanista savremene Francuske.
Prva knjiga koju je objuavio na fransukom jeziku bila je istorijska studija „Krstaški ratovi u očima Arapa“ – prvo delo o arapskom viđenju organizovanog rata između muslimana i hrišćana, ali pisano izuzetno objektivno i bez „navijanja“ ni za jednu stranu u tom sukobu koji je trajao skoro dva veka.
Govoreći o Malufovoj opsesiji da putuje, Cakeljić je kazala da je bio cak nekoliko puta u SFRJ, a u knjizi “ Ubilački identiteti“ u više navrata koristi sukobe na Balkanu kao primere zlupotrebe identiteta.
Ona smatra da je ova knjiga aktulenija i važnija danas nego kada je pisana, jer problem identiteta je prisutan u svim zemljama i povod za mnoge ratne sukobe.
„Sam Maluf se oseća strancem u Francuskoj iako besprekorno zna jezik i nije tretiran kao Arapin“, istakla je Cakeljić.
„Otkako sam napustio Liban da bih se nastanio u Francuskoj, koliko li su me samo puta pitali, sa najboljim namerama na svetu, osećam li se „više Francuz“ ili „više Libanac“. Vazda odgovaram isto: „I jedno i drugo!“ Ne iz kakve brige za jednakost ili pravičnost, već zato što bih lagao odgovorivši drugacije. Ono što cini da sam ja ja, a ne neko drugi, jeste to što sam time na razmeđi dve zemlje, dva ili tri jezika, nekoliko kulturnih tradicija. Upravo to definiše moj identitet“, piše Maluf, a citirala ga je Cakeljićeva.
Štiks je istakao da je u ovoj knjizi autor „uradio dekonstrukciju ličnog identiteta da bi pokazao da svaki čovek može da ime više identiteta i da tokom života može nekih da se odrekne i prihvati druge“
Štiks je konstatovao da je Maluf veliki humanista koji kroz sve svoje knjige žali za kosmopolitskim gradovima poput Carigrada, Bejruta, pa i Sarajeva.
„Ubilacki identiteti“, kako je zaključila Tamara Krstić, je knjiga mudrosti i lucidnosti, zabrinutosti, ali i nade, jer nam pokazuje kako se identitet s vremenom menja i može da modifikuje ponašaanje.
www.freeimages.com/ nkzs
