BEOGRAD – Uvek sam se pitao zašto u Norveškoj možemo da kupimo bugarski ili makedonski, ali ne i srpski ajvar, kaze za Tanjug norveški ambasador u Srbiji Arne Sanes Bjornstad, ukazujući da ima mnogo prostora da se povećaju i razmena i ukupna pivredna i ekonomska saradnja dve zemlje.
Upravo stoga, u Beogradu će, najavljuje ambasador Bjornstad, skupom u Privrednoj komori Srbije 13. oktobra zvanično početi s radom novoformirani Norveško-srpski biznis forum.
„Forum je osnovan na inicijativu Ju-bi-ku (UBQ), jedne od najvećih norveških firmi u Srbiji, koja je osetila potrebu za specifičnom mrežom koja bi povezivala norveške i srpske firme koje rade u Srbiji i Norveškoj“, rekao je ambasador, koji je i sam bio među inicijatorima foruma.
Dogadaju 13. oktobra će, kako se očekuje, prisustvovati predstavnici Vlade Srbije i PKS, norveškog Ministarstva spoljnih poslova, ambasadori Norveške u Srbiji i Srbije u Norveškoj, kao i predstavnici norveških i srpskih firmi.
„Već imamo Nordijski poslovni forum, ali u njemu dominiraju velike kompanije, uključujući Telenor. Ju-bi-ku i još neke manje kompanije su u maju organizovale skup u Beogradu na kome su predstavile ovu ideju i veliki broj kompanija je pokazao interesovanje“, rekao je Bjornstad.
Prema njegovim rečima, neke srpske kompanije već izvoze na norveško tržište, uglavnom kao snabdevači norveških kompanija, a postoje i mogućnosti za izvoz hrane.
„Uvek sam se pitao zašto u Norveškoj možemo da kupimo bugarski ili makedonski, ali ne i srpski ajvar. Postoji mogućnost i za izvoz voća, kao i nekih industrijskih proizvoda. Znamo da neke firme izvoze proizvode za norveške proizvođače, ali nema razloga zašto se taj izvoz ne bi povećao,“ rekao je on.
Otežavajuće okolnosti su što je tržište Norveške relativno malo i udaljeno, a istorijske veze dve zemlje su više bile kulturne, nego ekonomske. Takođe često u Srbiji nisu na raspolaganju banke i advokatske kancelarije preko kojih su norveške kompanije navikle da rade u inostratnstvu, napomenuo je on.
„Kompanije ovde nemaju mrežu kompanija na koju bi se oslonile za savete i razmenu informacija i to pokušavamo da im pružimo ovim Poslovnim forumom,“ kaže ambasador.
Srbija je po poslovnoj klimi i radnoj snazi atraktivna za ulganja i postaje sve atraktivnija, ali je za privlačenje investitora ključno usvajanje regulative EU, napominje Bjornstad.
„Norveška je deo jedinstvenog tržišta EU i kompanije su navikle na evropsku regulativu tako da je činjenica da Srbija ne primenjuje iste propise za njih neka vrsta prepreke. U okolnim zemljama poput Mađarske, Hrvatske i Rumunije ona se primenjuje, tako da im to što su propisi u Srbiji nešto drugačiji poskupljuje poslovanje a pre svega utiče na percepciju određene neizvesnosti,“ objasnio je on.
Što Sbija bude više napredovala u usvajanju regulative EU i priključenju Uniji, to će biti privlačnija za investitore, kaže Bjornstad.
„To je prvo što kompanije pitaju, pa tek onda preko kojih advokatskih kancelarija i banaka mogu da posluju“, zaključio je on.
Norveški ambasador, čija zemlja nije članica EU ali jeste članica NATO, smatra da je integracija u EU za Srbiju najbolji način postigne stabilnost i prosperitet.
„Jedan od razloga što Norveška nije članica EU je što smo, kao i mnoge evropske zemlje, rešili političko bezbednosno pitanje kroz NATO. Istovremeno mi smo među najbogatijim zemljama EU, pa na izvestan način možemo sebi da priuštimo da ne budemo članica Unije,“ kaže Bjornstd.
On objašnjava da su i u Norveškoj stranke i politička elita za ulazak u EU, ali da se narod dva puta izjasnio protiv ulaska u Uniju na referendumu – delimično kako kaže „zato što smo tako bogati a delimično zato što smo u NATO.“
Za Srbiju je evropski put najbolji način da poveća bogatstvo, jer joj to daje pristup tržištu, omogućava da se modernizuje i reformiše, zaključio je on.
„Što se tiče NATO, Norveška je imala koristi od članstva, ali to je na narodu Srbije da odluči,“ kaže Bjornstad, koji kaže da i članstvo u Alijansi nosi određene prednosti, jer neke visokotehnosloške firme ne mogu da rade u Srbiji zato što određenu tehnologiju mogu da razvijaju samo u zemljama NATO ili EU.
Kada je reč o spoljnoj politici, Bjornstad kaže da što brže Beograd bude želeo da pristupi EU to će brže morati da prilagođava svoju spoljnu politiku EU, ne samo kada je reč o Rusiji već i drugim pitanjima.
Što se tiče Kosova, ambasador čija je zemlja priznala Kosovo podseća da nisu sve članice EU priznale Kosovo i da je u ovom trenutku najvažnije normalizovati odnose Beograda i Prištine, što će obema stranama doneti i ekonomske dobrobit.
Povodom situacije u regionu gde je u poslednje vreme došlo do razmene oštrih izjava, posebno sa Hrvatskom, on hvali uzdržanost Srbije i politiku premijera Aleksandra Vučića.
„Svim zemljama u regionu potrebni su normalni susedski odnosi. Mislim da je vaš premijer bio veoma umeren, konstruktivan i obazriv, i smatram da je to bilo veoma mudro,“ rekao je on.
On je pohvalio i držanje Srbije u migrantskoj krizi, rekavši da je „pokazala ljudsko lice“.
Što se tiče Norveške, Oslo smatra da bi novcem koji izdvoji da bi zadovoljio potrebe izbeglica u Norveškoj, gde je to veoma skupo, mogla mnogo više da učini u regionu iz koga one dolaze, u Turskoj, Libanu i Jordanu.

