Gradovi

IFIMES: Izbor između relativne stabilnosti i neizvesnosti

LJUBLJANA/BEOGRAD – U Crnoj Gori se u nedelju, 16. oktobra, održavatu 10. poredu parlamentarni izbori od sticanja nezavisnosti, na kojima se bira 81 poslanik, a pravo glasa na izborima ima 530.840 birača upisanih u centralni birački spisak.

Na izborima učestvuje 17 političkih subjekata, a izborni prag je tri odsto.

Birači u Crnoj Gori će na predstojećim izborima imati priliku da biraju između relativne stabilnosti ili neizvesnosti, koja može dovesti do destabilizacije Crne Gore i regiona, tvrdi se u analizi Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) u Ljubljani.

Smatra se, naime, da je važno da na predstojećim parlamentarnim izborima Crna Gora samostalno izabere svoj put u budućnost bez uticaja spoljnih faktora, pogotovo ne onih koji destabiliziraju ili mogu destabilizovati tu državu.

Predizborna kampanja je, navodi se u analizi ovog instituta, u privrednim i bankarskim krugovima počela da stvara popriličnu neizvesnost i strah pred „rušilačkom“ opozicijom, koja bi mogla ugroziti stabilnost te države“.

Ocenjuje se da se radi o dosada najprljavijoj i najnegativnijoj kampanji, koja se u osnovi svela na „referendum o liku i delu“ Mila Đukanovića, aktualnog predsednika Vlade Crne Gore i predsednika Demokratske partije socijalista (DPS).

„Strah od nestabilnosti i skretanja sa evroatlantske perspektive Crne Gore je visok, jer postaje sve očitije, da su se pojedine strane sile sve više umešale u predizbornu kampanju. Otvorena je čak i kriminalistička istraga zbog sumnji o pranju novca pojedinaca iz proruskog opozicionog Demokratskog fronta (DF)“, navodi IFIMES.

Ritam i ton kampanje, tvrdi se u analizi, diktira rušilačka pozicija Demokratskog fronta sa negativnom kampanjom, u koju se zapleo i DPS Mila Đukanovića, koji nastupa defenzivno, jer i sam vodi, pre svega, negativnu kampanju, usmerenu u kritikovanje opozicije i isticanje, da se na tim izborima odlučuje o očuvanju samostalnosti i evroatlantskoj perspektivi države.

„U toj izrazito negativnoj i polariziranoj kampanji odudaraju Socijaldemokrate (SD) Ivana Brajovića, koji su jedni od retkih aktera na političkoj sceni, koji se bave predstavljanjem svog ekonomskog programa i odražavaju neku potpuno drugačiju političku kulturu, što se pozitivno odražava i u anketama javnog mnenja, jer njihov rejting raste“, naodi IFIMES.

Na političkoj sceni Crne Gore za vreme trajanja predizborne kampanje vlada poprilično „haotično i šizofreno stanje“, smatra IFIMES i ukazuje da je opozicija duboko podeljena i imala bi velike poteškoće prilikom sastavljanja nove vlade, ukoliko eventualno DPS i SD ne bi osigurali većinu u Skupštini Crne Gore.

Ilustrativni su, dodaje se, odnosi unutar opozicije.

Tako je Demokratski front postavio uslov Velikoj koaliciji „Ključ“ da njihovi lideri, koji su bili u Đukanovićevim vladama ministri ne mogu biti ministri u eventualnoj novoj vladi. Tako bi bila eliminirana barem dvojica lidera velike koalicije „Ključ“. To predstavlja javno poniženje za veliku koaliciju „Ključ“, kojeg DF želi eliminirati kroz „obezglavljivanje“ njihovih lidera, stoji u analizi.

Do sada obavljena istraživanja javnog mnjenja predviđaju visoku izlaznost na predstojećim izborima, čak preko 70 odsto.

Odnos snaga je, prema tom istraživanju, između proevropskog vladajućeg bloka i opozicije je dosta tesan, pa bi zbog toga, kako se navodi, aktualnim političkim odnosima garant političke i ekonomske stabilnosti mogla biti stranka SD, koja je nastala posle rascijepa u Socijaldemokratskoj partiji (SDP) Ranka Krivokapića i koja je poslije 18 godina koaliranja sa Milom Đukanovićem i DPS-om nedavno im potpuno okrenula leđa i počela da deluje kao najveći kritičar vlasti.

Istraživanja pokazuju, da nedoslednost SDP-a može predstavljati kraj političke karijere Krivokapića, jer dosadašnje ankete pokazuju, da SDP gubi podršku među biračima i da verojatno neće preći izborni prag.

Konstatuje se i snažno prisustvo Rusije u Crnoj Gori, te se, kako se naodi, već može govoriti o ekspanziji ruskog uticaja u toj državi.

Prema podacima crnogorskog državnog zavoda za statistiku MONSTAT-a od ukupno 4.200 registrovanih stranih kompanija, trećina je u vlasništvu Rusa.

Procene su, da u Crnoj Gori živi preko 10.000 Rusa, koji su kupili oko 100.000 nekretnina.

Iako formalno nisu uključeni u politički život samo je pitanje vremena kada će se i oni postati politički faktor.

Inače, prema tvrdnjama IFIMES-a, pojedine političke opcije u Crnoj Gori već su u funkciji politike Ruske Federacije, što mnogi od njih i ne skrivaju.

Tu je, navodi se, pre svega vrlo jasna uloga Demokratskog fronta ali i drugih političkih stranaka i/ili koalicija koji se protive punopravnom članstvu Crne Gore u NATO-u, a neki se čak protive i članstvu u EU.

Isti proruski opozicioni Demokratski front je u više navrata optužio SAD da se mešaju u izborni proces i unutrašnje političke odnose u Crnoj Gori.

U analizi se tvrdi da Rusija nema problema u traženju kandidata za „crnogorskog (Milorada) Dodika“, jer se većina političara nudi sama.

Redovne su posete pojedinih crnogorskih stranačkih zvaničnika Moskvi, koji u ovom slučaju zaobilaze i zvanični Beograd, koji, ističe se, nastoji da zadrži relativno korektne odnose sa zvaničnom Podgoricom.

IFIMES smatra, da u Crnoj Gori postoji mala verovatnoća da se na političkoj sceni pojavi i etablira „crnogorski Dodik“.

„Razlog je jednostavan, Crna Gora ima jake institucije države za razliku od Bosne i Hercegovine u kojoj su zbog slabog delovanja državnih institucija moguće pojave i delovanje poput Milorada Dodika. Evidentna je činjenica da su Rusiji potrebne političke marionete u Crnoj Gori“, stoji u analizi.

Kada je reč o situaciji sa kriminalom i korupcijom u Crnoj Gori je ona slična kao i u drugim državama regiona.

„Crna Gora beleži određene pomake u borbi protiv kriminala i korupcije, proces dekriminalizacije Crne Gore odvija se ispod očekivanja. Kriminal i korupcija su rak rana crnogorskog društva, a mediji su samo delomično slobodni, dok je Crna Gora po pitanju ekonomskih sloboda bolje pozicionirana od mnogih država u susedstvu“, ukazuje se u analizi IFIMES-a.

Foto Tanjug/ J.Pap, ilustracija

Link Izvora

Klikni za komentar

Odgovori

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.

Na Vrh