BEOGRAD – Kredit koji će Srbija uzeti od Fonda za razvoj Abu Dabija neće uticati na rast javnog duga Srbije, izjavio je danas ministar finasija Dušan Vujović.
Vujović je novinarima na 16. Ekonomskom samitu Srbija kazao da je taj kredit namenjen za budžetsku podršku, odnosno za finansiranje deficita u budžetu, refinansiranje dospelih obaveza i smanjenje troškova zaduženja.
Prema njegovim rečima, prosečna kamata ovih kredita biće 2,25 odsto i na svakoj milijardi će se štedeti po 40 do 50 miliona.
Vujivić je naglasio da se Srbija u prethodnih pet do šest godina zaduživala po nepovoljnim uslovima, ali da su sad smanjeni rizici.
„Ovim kreditom se Srbiji nude sredstva u tranšama od po 200 miliona narednih pet puta po šest meseci i njima ćemo finansirati ili dospele obaveze po postojećim kreditima, ili samo plaćati kamate, ili će biti kombinacija“, kazao je Vujović.
Jedini uslov, kako je naglasio, bio je da se nastavi da se sprovodi
fiskalna konsolidacija, makro ekonomska stabilizacija, a krredit je na deset godina.
Ministar finansija je naveo da će ova sredstva biti raspoloživa u decembru, ili u januaru.
Nisam primetio da je MMF oštriji
Ministar finasija rekao je danas da nije stekao utisak da će Međunarodni monetarni fond (MMF) biti oštriji prema Srbiji.
„Mi smo u septembru imali razgovore sa MMF-om, pa nastavili početkom oktobra u Vašingtonu i nastavićemo ih ovde ove nedelje“, kazao je Vujović novinarima na Ekonomskom samitu.
Vujović je dodao da očekuje da do kraja oktobrati razgovori budu završeni.
Prema njegovim rečima, Srbija sada prema najnovijim projekcijama ima čak i bolje rezultate i od ranijih predviđanja vezano za deficit u sledećoj godini, kao i bolju situaciju za obećano prilagođavanje penzija i plata.
„Mislim da ćemo ostati u okvirima onoga što je realno, i ne želimo da prihvatamo obaveze koje nisu održive, ali želimo da iskoristimo relane rezultate i da stanovništvu ponudimo ono što je na ovaj način ušteđeno i urađeno“, kazao je Vujović.
Uz investicije i izvoz da i potrošnja bude faktor
Ministar je izjavio da su projekcije privrednog rasta Srbije za 2017. godinu dobre, i da se i Međunarodni monetarni fond slaže da će biti 3,0 odsto sledeće godine, i 3,5 procenata godinu kasnije.
Vujović je na Srpskom ekonomskom samitu pod nazivom „Ka strategiji održivog ekonomskog rasta“ u hotelu Metropol istakao da je u našem slučaju u centru ovog pitanja fiskalna konsolidacija.
On je naveo da se u svetu govori o održivom i inkluzivnom rastu, što podrazumeva njegovu održivost i sa aspekta ljudskog kapitala, novčanog kapitala, pa i političku održivost.
„Mi smo od negativnog rasta bruto domaćeg proizvoda na početku 2014. godine od minus 3,5 ili 3,7 odsto, u prvom kvartalu ove godine zabeležili rast od 3,5 procenata. Kasnije smo malo usporili i sada smo na stopi rasta od 2,5 do 2,7 procenata, a nadamo se rastu od 3,0 odsto u 2017. godini i od 3,5 odsto u godini potom“, kazao je Vujović.
Ministar je naglasio da je za privredni rast Srbije karakteristično da smo takav rast ostvarili usred fiskalne konsolidacije i štednje, što je, kako je rekao, dokaz postojanja ekspanzivne štednje.
„Lagardova mi je rekla u Vašingtonu da ne odustajemo, da nastavimo sa reformama…i projekcije za 2017. su dobre, i MMF se složio sa nama da će privredni rast biti 3,0 odsto iduće godine“, naveo je ministar, dodajući da bi bilo poželjno da, pored investicija i rasta izvoza, faktor povećanja BDP-a bude i potrošnja.
Vujović je posebno ukazao na to da rast na temelju bespovratne pomoći nije dobar i podvukao da buduća ekspanzija domaće privrede treba da bude zasnovana na investicijama, rastu izvoza i potrošnje, razvoju inovacija, uz kontinuirano smanjenje stope nezaposlenosti, koju smo sa 27 odsto spustili na 15,2 odsto.
On je napomenuo da statistički podaci pokazuju da poljoprivreda ima opadajući udeo u BDP-u, i da će taj sektor morati da se menja, da se ne svodi na najprostiju poljoprivrednu proizvodnju, već da stvara višak vrednosti kroz viši nivo prerade, da se gaje organske kulture, maline…
Prema njegovim rečima, potrebno je i da se redefinišu politike subvencija, koje sada čine 1,0 odsto BDP-a, a koje se, kako je ocenio, i dalje temelje na starim socijalističkim metodama.
Moramo privući i regionalne investitore, čime bi se završila druga faza fiskalne konsolidacije, i krenulo bi se u treću fazu investicija i otvaranja novih radnih mesta, kako bi se obebedio dalji rast, kazao je ministar.
Vujović je posebno istakao napredak koji smo ostvarili u putnoj infrastukturi, navodeći da će taj trend povezivanja gradova u Srbiji modernom mrežom saobraćajnica biti nastavljen, a ukazao je i na potrebu unaprđenja sektora usluga, školovanjem kadrova viših profila.
Kao primer on je naveo da u našoj zemlji ima mnogo malih uslužnih kompanija, ali su njihove usluge niske vrednosti, dok u svetu ima uslužnih kompanija čije se usluge plaćaju 1.000 dolara po sati.
On se založio za razvoj takvih visokovrednovanih usluga i u našoj zemlji.
U tom kontekstu je predočio značaj razvoja inovacija i prilagođavanja novim tehnologijmam, navodeći i da je saradnja privrednog sektora sa državom od velike važnosti za dalji razvoj i privredni napredak.

