BEOGRAD – Lider Liberalno.demokratske partije Čedomir Jovanović pozvao je danas na podršku Koaliciji za REKOM, smatrajući da je to naša obaveza prema ljudima stradalim u ratovima devedesetih i njihovim porodicama, ali i čitavim drustvima.
To je uslov da u vremenu koje je pred nama možemo da živimo normalnije nego što je to bio slučaj u vreme ratova devedesetih, poručio je Jovanović u današnjem saopštenju dostavljeno medijima.
Najpre, kako kaže, naša je velika obaveza prema onima koje nismo uspeli da sačuvamo u ludilu devedesetih, „da makar završimo te crne statistike i znamo ko je sve i kako stradao u ratovima devedesetih“.
Statistika, kako navodi u saopštenju Jovanović, govori o 70.000 stradalih civila naspram 60.000 pripadnika oružanih snaga, ali dodaje da je osim imena stradalih važna i priroda tog nestajanja, jer, kako primećuje, samo tako možemo osigurati svoju budućnost.
Koalicija/Inicijativa za REKOM koja okuplja oko 2.000 nevladinih organizacija iz regiona očekuje da će uskoro biti moguće pristupiti osnivanju regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava počinjenim na području bivše Jugoslavije od 31. januara 1991. do 31. decembra 2001. godine.
To je rečeno juče u Sarajevu na javnoj prezentaciji rezultata istraživanja, odnosno dokumentovanja žrtava i okolnosti smrti u kojima je najmanje 130.000 ljudi ubijeno/nestalo u ratovima i u vezi s njima na teritoriji nekadašnje SFRJ, kao i rezultata istraživanja dokumentacije iz logora i drugih sličnih objekata.
Osnovni zadatak regionalne komisije bio bi da poimence popiše sve civilne i vojne žrtve i utvrdi okolnosti pod kojima su izgubili život.
Do juna 2016. godine peticiju za osnivanje REKOM potpisalo je 580.000 državljana post-jugoslovenskih zemalja.
Morbidna mi je ideja podrške inicijativi SRS
Lider LDP izjavio je danas da mu je „morbidna“ ideja bilo kakve podrške inicijativci SRS u vezi sa rasvetljavanjem političke pozadine ubistva Zorana Đinđića.
On smatra da ima dovoljno prostora da se istina o političkoj pozadini ubistva Zorana Đinđića istraži bez uplitanja predsednika SRS Vojislava Šešelja koji, kako kaže, sigurno neće doprineti njenom utvrđivanju.
“Naprotiv, on (Šešelj) samo koristi tu živu ranu koja postoji u našem društvu kako bi izbegao deo svoje odgovornosti za ono sto je radio i kako bi s druge strane vodio obračune sa svojim političkim protivnicima. Ne mislim tu na sebe”, rekao je Jovanović novinarima u parlamentu.
Povodom incijative radikala da se formira anketni odbor u vezi sa ubistvom i političkom pozadinom ubistva premijera Zorana Đinđića, Jovanović je rekao da LDP neće glasati za tu inicijativu i neće dozvoliti Šešelju da tako nešto radi.
Jovanović kaže da svaka okolnost u vezi sa ubistvom Đinđića treba da se istražuje u pravosudnom sistemu zemlje, ali ne u ovakvoj skupštini.
Kaže da Šešelja smatra veoma odgovornim za okolnosti koje su dovele do ubistva Đinđića, te da zbog činjenice da je Šešelj bio u Haškom tribunalu nije bilo moguće voditi protiv njega istragu na osnovu dokaza koji su prikupljeni u periodu vanrednog stanja kako bi se rasvetlila njegova uloga i u samom atentatu.
“Po povratku Šešlja u Srbiju pre dve godine tražio sam od tužilaštva da zaustavljenu istragu ovog puta nastavi s obzirom da su se okolnosti promenile i da je Šešelj dostupan našim pravosudnim organima”, kaže lider LDP.
Što se tiče rasvetljavanja političke pozadine ubistva Điđića, Jovanović je rekao da je to večna obaveza LDP, ali i ljudska dužnost svakog pristojnog čoveka u ovoj zemlji.
“Moguće je to uraditi. Pre ili kasnije će do toga doći”, kaže Jovanović.
Prema njegovim rečima, u ovom trenutku u našem pravosuđu su aktivne dve inicijative, jedna je predistražni postupak koji se vodi na osnovu krivične prijave koju je advokat Srđa Popović podneo u ime majke i sestre Zorana Đinđića.
S druge strane, dodaje, pobuna nekadašnje JSO i sudski postupak koji je vođen, a vraćen na početak zbog promene sudskog veća, takođe je jedan od načina da se efikasno uđe u “tu crnu pozadinu 12. marta i sve rasvetli”.
Foto Tanjug/S. Radovanović, arhiva
