Gradovi

„Jugo, moja Jugo – gastarbajterske“ priče večeras u MIJ

BEOGRAD – Osim arhivskih dokumenata postavku čine i lične fotografije, veliki broj video radova koje smo našli u dokumentaciji RTS i Jugoslovenske kinoteke ali i motor BMW R90 S koji je stigao iz sela Srenajka kod Majhdanpeka, kazala je Tanjugu Aleksandra Momčilović Jovanović, jedan od autora izložbe „Jugo, moja Jugo – gastarbajterske priče“ čije je otvaranje večeras u 18 sati u Muzeju istorije Jugoslavije.

Izložba „Jugo, moja Jugo – gastarbajterske priče“ o jugoslovenskim radnicima na privremenom radu u Austriji i Nemačkoj i deo je šireg istraživačkog projekta koji je povezan sa dva značajna datuma: 50 godina od potpisivanja Sporazuma o angažovanju radne snage sa Austrijom 1966. i sa Nemačkom 1968. godine.

Na čelu stručnog tima izložbe su Aleksandra Momčilović Jovanović i Tatomir Toroman, kustosi, etnolozi-antropolozi (Muzej istorije Jugoslavije) i Ljubomir Bratić, politički filozof i aktivista (Beč).

Saradnici na projektu su Vladimir Ivanović, istoričar (Berlin), Rudiger Rosig, sociolog i novinar (Berlin), Vesna Đokić, istoričarka (Arhiv Jugoslavije), Boris Kralj, umetnik i fotograf (Berlin) i Marija Dragišić, etnološkinja (Republički zavod za zaštitu spomenika kulture).

Aleksandra Momčilović Jovanović je naglasila da su vlasnici motora BMW R90 S

naši jugoslovenski gastarbajteri, koji su „paklenu“ Mašinu kupili početkom sedamdesetih godina prošlog veka u Diseldorfu.

„Oni su došli na tom motoru iz Nemačke u svoje selo u tadašnjoj Jugoslaviji. Koristili su ga za izlete i nauživali se vozeći ga svuda u po Evropi.“ kazala je Momčilović Jovanović.

Ona je istakla da će posetioci moći da vide i video intervjue koje su ona i njeni saradnici snimali sa prvog generacijom gastarbajtera i njegovom decom.

„To su vrlo zanimljive priče o razlozima odlazaka iz Jugoslavije i načinu života tih ljudi u „belom“ svetu. Takođe izložili smo goblene gospođe koja je radila kao spremačica u Diseldorfu i koja je u slobodnom vremenu „bockala“.“ kazala je Momčilović Jovanović.

Za nju je posebno bio interesantan hobi još jednog bračnog para gastarbajtera

„Izložili smo pesak koji je bračni par donosio sa putovanja po svetu. Nemaju samo pesak sa obala Autralije“, kazala je Momčilović Jovanović.

Kako je primetila, gastarbajteri su imali višestruk uticaj na jugoslovensko društvo i kulturu, posebno na svakodnevni život stanovništva i često su u lokalnim zajednicama bili glavni inicijatori i akteri raznih promena.

„Odlazili su uglavnom iz malih, najčešće seoskih, sredina u industrijske centre Zapadne Evrope. Menjali su dotadašnje i sticali nove navike i običaje postajući značajni socio-kulturalni medijatori u komunikaciji i razmeni između socijalizma i kapitalizma, Istoka i Zapada, sela i grada, Balkana i Evrope“ kazala je Momčilović Jovanović.

Izložba se sastoji od tri celine: Tragovi, Ljudi i Samoistorizacija.

Tragove čine grupisani dokumenti i predmeti koji su bili zaboravljeni, zanemareni, procenjeni kao nevažni, a koji su pronađeni u istorijskim i medijskim arhivima, ali i na buvljim pijacama.

Gastarbajterske priče u segmentu Ljudi imaju obrise moderne (anti)bajke u kojoj se mnogima pružila prilika za srećnim krajem, ali ne bez žrtve i trajnih ožiljaka.

Kroz lične predmete i sećanja prikazan je gastabajterski život razapet između dubokih krajnosti, tuge i blagostanja, velike uskraćenosti naspram uspeha, naglašavajući kontekst u kojem je, kao nikada ranije u istoriji, jedan radnik mogao sebi da priušti život u sopstvenom dvorcu.

Konacno, u Samoistorizaciji su fragmenti gotovih izložbi organizovanih nekada od strane entuzijasta koji su pažljivo prikupljali i izlagali dokumentaciju o organizaciji društvenog života i jugoslovenskim klubovima radnika van zemlje, čime su sačuvali svoja iskustva i postavili temelje moderne muzejske interpretacije.

Izložba će biti otvorena do kraja maja, a projekat se realizuje uz podršku Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije, Austrijskog kulturnog foruma i Gete instituta.

Foto/sr.wikipedia.org

Link Izvora

Klikni za komentar

Odgovori

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.

Na Vrh