Gradovi

Migrantska kriza obeležiće prvu polovinu 21.veka

BEOGRAD – Migrantska kriza obeležiće prvu polovinu 21. veka, ocenjeno je danas na panelu „Izbeglička kriza – godina druga”, u okviru konferencije „Ekonomist: Svet u 2017”.

Direktor Kancelarije UNHCR-a Hans Fridrih Šoder ukazao je da veliki broj izbeglica u Srbiju danas dolazi iz Iraka, Avganistana i Sirije, iz zemalja koje, kaže, sve više „proizvode“ izbeglice.

Kako je dodao, izbeglice koje dolaze iz Avganistanina i Iraka trebalo bi da budu vraćene u zemlje porekla.

On je ukazao i da je primetno da je više muškaraca nego pre godinu dana, kao i da je veliki broj dece migranata kojima je potrebna posebna pažnja.

Izbeglice, podvukao je, nisu teroristi, jer se teroristi ne kreću rutom kojom idu izbeglice, jer je tu lakše biti otkriven.

Šoder je, ipak ukazao, da je potrebno da se napravi razliku između izbeglica i ekonomskih migranata, odnosno ljudi kojima je zaista potrebna zaštita, i onih koje treba vratiti kući.

“Mnoge od izbeglica su pod traumom, a krijumčari ih dodatno ugoržavaju”, rekao je Šoder.

Direktor beogradske kancelarije UNICEF-a Mišel Sen Lo ukazao je da skoro 40 procenata izbeglica čine deca, objasnivši da postoje dve kategorije te dece – ona koja su u porodicama, kao i ona koja su došla bez njih, sa grupom prijatelja ili su prokrijumčarena sa drugim porodicama.

Kako kaže, malo ih je smešteno po centrima, gde bi trebalo da budu, i većina se nalazi na drugim mestima, kako bi što pre prešla granicu, što je problem. Zato Srbija, smatra Sen Lo mora da donosi hrabre odluke za dobrobit dece.

Predsednica Centra za spoljnu politiku Aleksandra Joksimović istakla je da migrantska kriza ne traje samo dve godine, već postoji dugo, i nije počela samo balkanskom rutom.

Prema njenim rečima dugo godina veliki broj ljudi gubi život prelazeći morem ka Evropi, a prve na udaru našle su se Italija, Španija, Grčka.

Joksimović je ocenila da će migrantska kriza obeležiti prvu polovinu 21.veka, i da ćemo se ovom temom baviti ubuduće mnogo više i konkretnije.

S tim u vezi je navela da se pretpostavlja da će u Africi do 2050. broj stanovništva najmanje duplirati, a da će u nekim delovima već 2020. nestati voda.

Joksimović je ukazala da je u EU, zbog migrantske krize, dovedena u pitanje jedna od osnovnih vrednosti Unije – sloboda kretanja.

Kada je reč o zapadnom Balkanu, region je, po prvi put, uspeo da se postavi kao partner EU u rešavanju krize.

Istovremeno je kritikovala da je EU u resavanju migrantske krize očigledno spremna da prihvati demokratske deficite i oprosti sve što se dešava u Turskoj.

Direktor Centra za zaštitu i pružanje pomoći tražiocima azila Radoš Đurović ocenio je da više nemamo situaciju kao 2015.godine, kada su migranti samo prolazili kroz našu zemlju, već sada ostaju duže.

Prema njegovim rečima trenutno imamo više ljudi nego smeštajnih kapaciteta, navodeći da se u Srbiji nalazi oko 8. 000 migranata, a svega 6. 000 smeštajnih mesta.

„Mađarska granica je zatvorena, nema više odliva, a ljudi ulaze sa Kosova i Makedonije“, objasnio je Đurović.

On je rekao da je i problem što je samo mali broj krijumčara ljudi osuđen, jer je veliki izazov osuditi ih.

Đurović je naglasio da na neki vid zaštite imaju i ljudi koji su došli iz Avganistana ili Pakistana, podsećajući da je u Avganistanu svega 60 odsto teritorije pod kontrolom vlade.

Kritikovao je da je teško ući u bilo kakav postupak dobijanja azila u Srbiji, dodajući da mnogi ne mogu da pristupe azilu jer policija nema kapaciteta ni da izda formulare o namerama za azil.

Takođe je istakao da je neophodno da se migrantima bave ljudi koji su za to obučeni, i da je problem što više službenici nemaju humani odnos kakav su imali prošle godine.

Gordan Paunović iz „Info Parka“ ukazao je da iza železničke stanice imamo najveći neformalni izbeglički kamp, gde je oko 1. 750 ljudi smešteno u magacinu u nehumanim uslovima.

Srbija se, prema njegovim rečima obavezala da primi 6. 000 ljudi, pa je mesta za nove ljude veoma jako malo.

Upozorio je da može da se dogodi novi Idomeni ili Kale u centru Beograda, kao i da će broj ljudi koji su van sistema samo rasti, a da država neće moći da se bavi tim problemom.

Link Izvora

Klikni za komentar

Odgovori

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.

Na Vrh