BEOGRAD – Centar za zaštitu i pružanje pomoći tražiocima azila u Srbiji predložio je danas da država usvoji model izdavanja privremenog ograničenog azila za izbeglice iz Iraka, Sirije i Avganistana koji bi im omogućio ostvarivanje osnovnih ljudskih prava, a državi da joj postanu „vidljivi“.
Direktor Centra Radoš Đuriovuć je na konferenciji za novinare u pres centru UNS-a upozorio da se ne može govoriti da je „balkanska ruta“ migranata iz zaustavljena, jer uprkos svim preprekama koje postoje ljudi dospevaju do naše zemlje.
Trenutno ih u Srbiji ima oko 2.000, od čega je u prihvatnim centruma svega njih 540, naveo je Đurović.
Prema njegovim rečima, zvanično je u ovoj godini nameru za azil izrazilo 1.886 ljudi, podneto je 262 zahteva, odobreno 13 azila, i izdato je 90 ličnih karata.
U poređenju sa prošlom godinom gde je preko 577 hiljada ljudi izarazilo nameru za azil ovo je drastično smanjenje, koje je izazvano faktičkim preprekama, ali i zato što ne izraze svi ljudi nameru za azil.
„Problem koji se javlja na terenu jeste šta raditi sa ljudima koji neće azil a izbeglice su po svojoj prirodi, šta raditi sa Iračanima, Avganistancima, Sirijcima koji i dalje dolaze u našu zemlju. Ako ne traže azil, nemaju status, nemaju slobodu kretanja, zdravstvene zaštite, prepušteni us krijkumčarima i različitim kriminogenim ljudima…, ukazao je Đurović.
Jedini je način je da im se dodeli privremena zaštita i privremeni ograničeni azil, naveo je direktor Centra, ukazujući da je od početka ove godine, samo iz Iraka nameru azil je izrazilo 742, iz Sirije 267, a iz Avganistana 411 ljudi.
Foto Tanjug/J. Pap, ilustracija
