Gradovi

Havliček: Evropa nije dala adekvatan odgovor na migrantsku krizu

BEOGRAD – Direktor Instituta za strateški dijalog Saša Havliček ocenjuje da Evropa nije dala adekvatan odgovor na migrantsku krizu, niti da su prepoznate razmere humanitarne katarstrofe koju je ona proizvela.

Havliček je u razgovoru za Tanjug i portal Euroepan Western Balkans, uoči učešća na Beogradskom bezbednosnom forumu, navela da je Bregzit posledica, između ostalog, nejedinstvene politike u odnosu na migrantsku krizu, ali i da je pokazao zemljama kandidtima za članstvo da EU ima alternative.

Kaže da se integracija zemalja Zapadnog Balkana u EU ne dovodi u pitanje, ali da je Bregzit kandidatima pokazao da postoje alternativni putevi i da mogu biti moćne i uspešne zemlje i van EU, uz opasku da je to, naravno, teže za one zemlje koje se suočavaju sa reformama.

Havliček kaže da desnica u Evropi jača, ali da je to sada drugačija politička struja, više okrenuta srednjoj klasi, uglađena, ne više toliko antisemitska i homofobična, već više islamofobična.

Istakla je da je migrantska kriza i odgovor Evrope na nju pokazala političku krhkost Evropske unije, kao i nedostatak zajedničke spoljne politike.

Dok su evropske institucije pokušale da razviju zajedničku politiku, koja bi značila i podelu odgovornosti, pojedine zemlje članice su se suprotstavile tom pokušaju, primenjujući sopstveni pristup.

Ona je navela da je najočigledniji primer Bregzit, ali da i drugi slučajevi, poput Mađarske, pokazuju želju za individualnim pristupom i odustajanjem od zajedničke politike, što će dovesti do slabljenja zajedničkog evropskog pristupa.

Druga stvar o kojoj se uopšte ne razgovara je potpuno odsustvo odbrambene politike EU kada je u pitanju konflikt u Siriji, koji je glavni izvor migrantske krize, kaže Havliček.

Ona je ocenila da je migrantska kriza najveća humanitarna katastrofa do sada, ali da to nije tako prepoznato, te da je u nekim slučajevima lokalno stanovništvo mnogo više učinilo za migrante nego njihovi lideri.

Govoreći o potencijalnim opasnostima od radikalizacije na Zapadnom Balkanu, Havliček je rekla da nije zanemarljiv broj boraca Islamske države koji dolaze iz ovog regiona, te da se mora rešavati i problem boraca povratnika.

Kako navodi, zemlje Zapadnog Balkana mogu i treba da se suprotstave radikalizaciji, navodeći da i nevladine organiacije mogu da pomognu, kao i korišćenje društvenih mreža, preko kojih se borci u velikoj meri i regrutuju.

Ona je istakla da se ne sme zanemariti ni broj žena koje se pridružuju Islamskoj državi i drugim ekstremnim organizacijama i njihova aktivna ulogu u izgradnji kalifata u IS.

Smatra da bi veliku ulogu u suprotstavljanju tome trebalo da imaju ženske mreže, koje bi trebalo da dođu do mladih devojaka, koje su vrbovane.

Link Izvora

Klikni za komentar

Odgovori

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.

Na Vrh