BEOGRAD – Svako zna da je angažovanje u sivoj ekonomiji rizična stvar, a alternativa, odnosno neulazak u sivu ekonomiju, još je lošija, jer u nju se upuštaju ljudi koji nemaju normalan dohodak i da bi preživeli pribegavaju rizičnim merama, rekao je ekonomista Ljubomir Madžar na konferenciji „Siva ekonomija i poreske utaje-uticaj na privredu“ u organizaciji Fondacije Konrad Adenauer I Biznis info grupe.
U sivu ekonomiju se, dodaje, ulazi kada se osete finansijske stege i pritisci, tako da nije mali broj firmi koje su delimično u sivoj, a delimično u legalnoj ekonomiji, ali je i veliki je broj onih koji ne mogu da nađu posao u realnom sektoru i zato pribegavaju alternativama i upustaju se u aktivnosti u sivoj ekonomiji.
„Pokretanje sopstvenog biznisa je teška stvar i nije lako u tom sistemu izaći na kraj I veliki broj ljudi biva obeshrabren unapred“, primetio je Madžar, dodajući da treba imati u vidu i da sistem onome ko želi da legalno posluje ili želi da legalizuje biznis, ne nudi baš mnogo.
Madžar napominje da je siva ekonomija blisko vezana sa korupcijom i da je sama korupcija jedan vid sive ekonomije, te dodaje da, ako je aparat javne uprave korumpiran onda su manji izgledi da delovanje u zoni sive ekonomija bude otkriveno.
Kako je objasnio, sivoj ekonomiji najviše doprinose nedovoljan broj radnih mesta u formalnom sektoru i niski dohoci koji nemaju drugu alternative.
Madžar navodi da je siva ekonomija univerzalna veličina i da se sa njom suočavaju pogotovo nerazvijene zemlje u kojima se nudi mali broj radnih mesta, zatim one koje imaju nedovoljan tempo rasta I otvaranja radnih mesta, siromaštvo…
Foto Tanjug, video
