Gradovi

Miščević: Proširenje u fokusu i tokom predsedavanja Malte

BEOGRAD – EU će iduće godine biti suočena sa brojnim izazovima, ali proces proširenja ostaje u fokusu i tokom predsedavanja Malte, zemlje koja će Uniji pružiti posebnu podršku na evropskom putu, naglaseno je večeras na konferenciji „Od slovačkog do malteškg predsedavanja Savetu – predavanje štafete i priširenje u doba neizvesnosti“.

Šefica pregovaračkog tima Srbije Tanja Misčević je, na diskusiji u „EU infocentru“, kazala da se prioriteti Malte za predsedavanje EU slažu sa ciljevima Srbije i regiona na putu ka EU.

Navela je da su, kada je reč o migraciji i azilu, neke zemlje regiona, posebno Makedonija i Srbija pokazale ne samo da su partneri u rešavanju krize duž balkanske rute, već i da su deo rešenja i da se ponašaju na evropski način.

Miščević je istakla da Srbiju zanima da kreira zajedničku evropsku politiku u oblasti migracije i azila, te da smo posebno zainteresovani da učestvujemo u sporazumima o readmisiji sa trećim zemljama.

Kada je reč o bezbednosti, ona je kazala da evropska bezbednost ne može biti kompletna bez zapadnog Balkana.

Miscević je ukazala da je zaokruživanje jedinstvenog tržišta, još jedan prioritet Malte, u interesu Srbije, jer želi da bude konkurentna i deo toga.

Ona je naglasila da EU ne bi trebalo da zaustavi proces proširenja, pati od umora, već da treba da se ostvari kroz sadržaj koji mi možemo da ponudimo državama članice i dokažemo da smo ispunili obaveze.

Prema njenim rečima, sledeća godina biti izazovna u različitim oblastima, a cilj Srbije je da otvori dalja poglavlja.

„Sa Slovackcom smo mudro planirali otvaranje četiri poglavlja, želeli da zatvorimo dva, ali smo zaključili jedno. Mislim da ćemo poglavlje 26 zatvoriti početkom 2017.“, navela je Miščević.

Govoreći o namerama za otvaranje daljih poglavlja pomenula je poglavlje 20 o industrijskoj politici i preduzetništvu, 7 o pravu intelektualne svojine, 29 o carinskoj uniji, 33 o budžetskim pitanjima, kao i, posebno vezano za Maltu, 13 o ribarstvu.

Timovi Srbije, prema njenim rečima, rade vredno na omogućavanju otvaranja novih pogljavlja, dodajući da puno očekujemo od Malte, a da je cilj da Srbija radi na ispnjenju potrebnih kriterijuma.

Prema njenim rečima, veoma je važno da nastavimo sprovođenje obaveze iz akcionog plana 23 i 24.

Upitana za predstojeće izbore u Srbiji, kazala je da svaki izborni period, u svakoj zemlji, zaustavlja zakonodavni proces jer se parlament i političari bave izborima.

„Ali kao što je to bilo prilikom prošlih izbora, mi ćemo preurediti program zakonodavnih aktivnosti. Imaće poslanici pred sobom veliki broj zakona“, najavila je ona.

Kao izazov je navela kako obezbediti dokaze za napredak, te i da se građanima što bolje komunicira kako bi znali šta se radi na putu ka članstvu u EU.

Ambasador Slovačke u Srbiji, zemlje koja do kraja godine predsedava EU, Dagmar Repčekova, ocenila je da je zvanična Bratislava puno toga postigla u proteklih šest meseci, te da je bila posebno uspešna po pitanju proširenja i dobrosusedskih odnosa.

„Žao mi je što nismo uspeli da otvorimo poglavlje 16, ali se ta priča nastavlja pod malteškim predsedavanjem. Nadam se da će ono biti uskoro otvoreno“, naglasila je ona.

Repčekova je kazala da bi volela da njena zemlja, koja sada ima razumevanje za proces reformi u Srbiji, bilateralno nastavi da sarađuje sa Beogradom u oblasti približavanja EU, te najavila da je Višegrad grupa spremna da podeli svoja iskustva.

Predstavnik Malte u Savetu EU Fabian Psaila podsetio je da ta zemlja, po prvi put od pristupanja 2004., preuzima ulogu predsedavajućeg Unijom, i da ne potcenjuje ovaj izazov.

On je kazao da je Bregzit važan izazov sa kojim će se suočiti Malta, ali da je najvažnije da se EU približi građanima.

Takođe je podvukao da Malta namerava da nastavi diskusiju o budućnosti EU, započetu u Bratislavi, da je ta zemlja uverena, iako je najmanja država u EU, da može da osvari svoju svrhu i odradi odličan posao za partnere u Uniji.

Što s eprioriteta tiče Psaila je kazao da se radi o pitanjima sa kojima se građani suočavaju svakodnevno.

Tako je jedan od prioriteta politika migracije i azila, gde Malta, kao zemlja ima veliko iskustvo.

Prema njegovim rečima, neophodno je sprovesti reformu zajedničkog sistema za azila, kao i zaštita spoljnih granica.

Kada je reč o bezbednosti, kaže da su teroristički napadi pokazali koliko je značajno to pitanje i koliko treba raditi na povećanju sigurnosti građana.

Dalji prioritet je susedstvo, pitanje, koje je direktno povezano sa prosperitetom i bezbednosti.

Takođe među prioritetima je i kompletiranje zajedničkog trzišta, jedne od najveće prednosti Unije.

Kao specifični prioritet Malta je, prema rečima Pasile, stavila i održivost mora, odnosno politike prevoza tereta morskim putem.

Govoreći o procesu proširenja Psaila je kazaod a Malta prepoznaje jasnu ulogu država regiona i da podržava širenje.

„Proširenje je ostaje na agendi“, poručio je on, dodajući da će predsedavanje Malte biti posvećeno proširenju, uz pragmatičan pristup sa željom da se stavi akcenat na kvalitet, a ne kvantitet.

Srbija će, prema njegovim rečima, dobiti posebnu pažnju našim naporima Malte u procesu proširenja i biće specifično u njenom fokusu.

„Ova godian je bila od ključne važnosti za Srbiju i zahvaljujući naporima Holandije i Slovačke otvorena su prva poglavlja. Sada je na Srbiji da proces reformi nastavi i da se konkretno fokusira na delotvornu primenu raznih oblasti zajedničkih evropskih tekovina. Tempo približavanja zavisi od Srbije i njene pozicije da pogura poglavlja koja nisu otvorena“, objasnio je Psaila.

Šef Delegacije EU u Srbiji Majkl Devenport istakao je da je u ovoj godini bilo značajnih dostignuća, podsećajući da je Srbija otvorila četiri i zatvorila jedno poglavlje u pristunim pregovorima sa EU.

On je naglasio da je EU u dobu sa puno izazova, ukazujući na terorističke napade.

„U mislima smo sa porodicama žrtava jučerašnjeg užasnog napada u Berlinu, ali i napadima na drugim mestima. Mislim da je 2016.bila godina prevelikog broja napada“, podvukao je on.

Prema njegovim rečima, u naredom periodu su tri oblasti veoma važne, ekonomsko upravljanje, vladavina prava i regorma javne uprave.

Velika oblast u procesu proširenja, kako je dodao, su oblasti poljoprivrede i zivotne sredine.

„Mi vidimo Srbiju kao članicu EU“, podvukao je on, a govoreći o značaju Berlinskog procesa, kazao je da je želja Unije da Srbija bude deo energetske unije i saobraćajne mreže, za šta je taj proces motor za podsticanje ulaganja.

Od Malte možemo očekivati pomoć za poglavlja

Od Malte možemo očekivati neuobičajenu saradnju i pomoć pri otvaranju narednih poglavlja, izjavila je dMiščević.

Malta od 2017. godine preuzima predsedavanje Evropskom unijom kao naslednica Slovačke, a prema Miščevićkinim rečima, Srbija ima tradicionalno dobre bilateralne odnose sa tom zemljom.

Kako je rekla, njene malteške kolege su najavile da će dovesti članove svih 28 država članica u Beograd, što je, kaže ona, velika stvar.

Takođe, kazala je Miščević, Maltežani su spremni da pomognu Srbiji na njenom putu ka EU, te se otvaranje narednih poglavlja očekuje za prvu polovinu naredne godine.

Na pitanje da li Malta kao mala zemlje može da pomogne prilikom blokada poglavlja sa kojima se Srbija suočava, Mišcević je rekla da upravo male zemlje polažu najviše u dobro predsedavanje.

„To je za njih stvar imidza“, poručila je ona.

Malta tada neće govoriti u svoje ime, kaže Mišcević, već u ime svih 28 država članica.

Šefica pregovaračkog tima je u je u obraćanju novinarima rekla i kako je „vraćanje unije uniji“ takođe u fokusu Malteškog predsedavanja.

Izraz koji je predsednik Evropske komisije Žan Klod Junker upotrebio u svom godišnjem govoru i koji znači ponovno učvršćivanje te zajednice Mišcević je upotrebila rekavši da Srbija i ceo region mogu u tome mnogo da pomognu.

„Regionu treba upravo ideja iz koje je nastala Evropska unija a to je mir i stabilnost zarad razvoja“, rekla je.

S druge strane, rekla je ona, naše prihvatanje tih načela može pomoći Evropskojbuniji da objasni zašto je potrebna.

Što se dinamike pristupanja Srbije EU u 2017 godini, Miščević je rekla da su potencijalna poglavlja Intelektualna svojina, poglavlje 7, Industrijska politika, poglavlje 20, Carinska unija, poglavlje 29 i Budžetska i ostala pitanja, što spada u poglavlje 33.

Prema njenim rečima, ta poglavlja će biti pripremljena u naredna dva meseca, a kako kaže, bilo je reči i o Ribarskoj politici, poglavlju 13.

Foto Tanjug/N.Milošević, arhiva

Link Izvora

Klikni za komentar

Odgovori

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.

Na Vrh