BEOGRAD – Diplomatsko-konzularna predstavništa SFRJ u Njujorku, Bonu, Bernu i Tokiju, vredna između između 70 i 80 miliona dolara, trebalo bi da budu stavljena na prodaju, od čega će Srbiji pripasti oko 35 miliona dolara.
Prema pisanju dnevnog lista Novosti, proces raspodele diplomatsko-konzularne imovine bivše Jugoslavije “otkočen” je pre dve nedelje na sastanku u Skoplju, kada je postignut dogovor o prodaji.
Od novca dobijenog prodajom, Srbiji, po sporazumu o sukcesiji, treba da pripadne 39,5 odsto.
Predstavnik Srbije u Mešovitom komitetu za sukcesiju DKP imovine SFRJ, generalni sekretar Ministarstva spoljnih poslova Veljko Odalović, rekao je za Novosti da će se Srbija na taj način rešiti i velikih troškova održavanja i čuvanja tih objekata.
“Stan na Petoj aveniji u Njujorku, koji je zaključan od 1992. i propada, mesečno nas je koštao 14.000 dolara, a ukupno do sada 2,7 miliona dolara”, objasnio je Odalović.
Prema njegovim rečima, na sastanku u Skoplju predstavnici Srbije su tražili da nam se posle prodaje prvo taj novac vrati, a ostatak podeli između naslednica, po dogovorenim kvotama.
U Njujorku će na prodaju biti stavljena i zgrada u kojoj je trenutno smeštena naša misija pri UN.
Na prodaju je i u Tokiju ambasada koju koristi Srbija. Odalović objašnjava da je ta zgrada procenjena na 16 miliona dolara, ali da je u zemljotresima toliko oštećena da su potrebna ogromna sredstva za njeno saniranje.
Na prodaju je i ambasada u Bernu, koju takođe koristi Srbija, kao i zgrada u Bonu, koju niko ne koristi, a naša država snosi troškove održavanja.
U Skoplju je dogovoreno da se započne procedura prodaje još četiri nekretnine za koje niko od sukcesora nije bio zainteresovan da ih preuzme – u Srednjoafričkoj Republici, Gvineji, Zambiji i Gvajani.
Naša strana iznela je i niz konkretnih zahteva kako bi se u dosadašnjoj raspodeli imovine ispravile neke očigledne nepravde.
Na primer, prema Odalovićevim rečima, utvrđeno je da se neka imovina vodi kao da je koristi Srbija, a ona zapravo ne postoji:
“Objekti u Islamabadu i Kampali nisu više u našem posedu, organi tih država su ih uzurpirali. Navedeni su objekti i u Pnom Penu i Kampali, a njih nema. Ambasada u Sudanu pripala je Hrvatskoj, i oni je traže, a mi nismo u njenom posedu i sada pokušavamo da to rešimo s vlastima u Kartumu”, rekao je Odalović.
On je podsetio da su, od 123 nekretnine, u procesu sukcesije do sada podeljena 72 objekta, a da je ostalo još 51.
Većinu neraspodeljenih objekata koristi Srbija, ili ih održava, zbog čega ima ogromne troškove.
Poseban slučaj je Varšava, gde je Srbija izgubila spor sa starim vlasnicima i morala je da napusti zgradu u kojoj je bila smeštena ambasada:
“Sud nam je naložio i da platimo 8,5 miliona dolara za naknadu štete. Naš zahtev je da te troškove snose sve naslednice SFRJ, jer ta zgrada nije bila predmet raspodele u sukcesiji. Stari vlasnici vode spor i za vraćanje rezidencije u Varšavi, i očekujemo da se zemlje sukcesori uključe”, rekao je Odalović.
Srbija je iznela i zahtev da se sa spiska imovine za raspodelu izuzmu zgrade u Sofiji i Bukureštu, koje se vode kao vlasništvo Kraljevine Srbije.
Odalović kaže da trenutno traje “češljanje” dokumentacije i arhiva, kako bi se prikupili svi potrebni papiri za dokazivanje da je ovu imovinu Srbija “unela” u SFRJ.
freeimages.com/mauro sorze
