BEOGRAD – Novinarstvo u Srbiji suočava se sa brojnim bezbednosnim i finansijskim problemima, zakonski postoji visok nivo zaštite tajnosti novinarskih izvora, ali je u praksi situacija potpuno drugačija.
To je zaključak skupa „Očuvanje javnog interesa kroz zaštitu privatnosti novinara i njihovih izvora“, organizovanom povodom svetskog Dana slobode medija, trećeg maja.
Prema rečima poverenika za informacije od javnog značaja Rodoljuba Šabića, sa stanovišta propisa u Srbiji postoji visok nivo zaštite izvora novinara, ali u stvarnosti je to drugačije.
Šabić je u prilog tome podsetio na slučaj kada je Vlada Srbije položila milion dolara kaucije za Miladina Kovačevića, koji je pretukao američkog građanina, a policija od novinara nastojala da otkrije izvor informacija.
Šef Odeljenja Misije OBES za medije Gordana Janković istakla je da su sloboda govora i medija osnovna ljudska prava i da bez njih nema demokratije.
Ona je, pozivajući se na ocene poverenika za informacije od javnog značaja i ombudsmana, ocenila da je stanje slobode medija u Srbiji zabrinjavajuće, i podsetila da istrage i suđenja za ubistvo troje novinara još traju, a još nije razrešen slučaj napada bombom na stan novinara Dejana Anastasijevića.
Urednica u britanskom Gardijanu Džilijen Flips kaže da je u vreme digitalne komunikacije privatnost novinara i njihovih izvora manje zaštićena, kao i da digitralne tehnologije omogućavaju lakši pristup onome što novinari istražuju i to je globalni problem.
„Novinari ne treba da se usredsređuju samo na sadržinu svoje priče, već treba da sagledaju ceo kontekst, kako da zaštite svoj izvor. Javni interes je ako novinar može da zaštiti svoj izvor“, rekla je Flips.
Urednik Njuzvika Vojislav Tufegdžić naglasio je da u poslednje 24 godine novinarstvo funkcioniše u svojevrsnom „vanrednom stanju“, za šta su, smatra, krive i institucije, ali i odsustvo solidarnosti među novinarima.
„Međusobno se svađamo, pa ni javnost u Srbiji nije na strani novinara“, rekao je Tufegdžić.
Džilijen Filips iz Gardijana je ukazala da je zaštita novinarskih izvora dodatno dovedena u pitanje činjenicom da se danas živi u digitalnom svetu i da se novinarskim izvorima može pristupiti bez znanja samih novinara.
Ona je ocenila da se sa problemom neadekvatne zaštite novinarskih izvora ne suočava samo Srbija, već da je reč o globalnom problemu.
Tribinu je obeležila i polemika urednika Informera Dragana Vučićevića i urednika KRIK-a Stevana Dojčinovića, povodom tekstova i fotografija, koje je objavio Informer, a na kojima je zabeleženo da susret Dojčinovića sa narko dilerom koji je, prema tom listu, izvor za tekstove KRIK-a, kao i da se sastajao sa francuskim obaveštajnim službama…
Dojčinović je rekao da za takve tekstove ne postoji nijedan dokument kojim se to može dokazati, a izneo je sumnju da je pod merama nadzora i da neki podaci o njemu cure iz tih izvora.
Vučićević je, dovodeći u pitanje kredibilitet i raznih izvora, ali i novinara koji do informacija dolaze iz takvih izvora, upitao Filips da li bi u Britaniji bila objavljena informacija da se istraživački novinar sastaje sa osuđivanim narko dilerom.
Ona nije htela da komentariše konkretan slučaj, jer, rekla je, ne zna detalje, ali da se načelno novinari po prirodi posla susreću sa različitim „izvorima“.
Predsednik NUNS Vukašin Obradović je konstatovao da se vreme troši na osobe koje se predstavljaju kao novinari i medije koji se takođe lažno predstavljaju kao mediji.
Iako nije precizirao na koga od učesnika polemike misli, Vučićević je zatražio od Janković da reaguje.
Foto Tanjug/ Z.Žestić, ilustracija
