BEOGRAD – Zemlje Zapadnog Balkana treba da daju svoj odgovor o tome šta očekuju od migracija u budućnosti i da pred Evropsku uniju izađu sa jedinstvenim stavom i traže njenu podršku, poručio je danas izvršni direktor Grupe 484 Vladimir Petronijević.
On je naglasio da je situacija na Balkanu značajno drugačija u odnosu na prošlu godinu kada je postojao intenzivan tranzit velikog broja ljudi ka zemljama EU, ali iako se njihov broj smanjio, oni se zadržavaju u regionu, pre svega u Srbji što, kako je ocenio, stvara dodatnu vrstu izazova pred Vladu Srbije i zemlje regiona, ali i EU, “čije smo mi predvorje”.
Petronijević, koji je učestvovao na panelu o velikim migracijama našeg vremena u okviru šestog Beogradskog bezbednosnog foruma, rekao je da je forum upravo tu regionalnu dimenziju ovog problema stavio u prvi plan ocenivši da postoji potencijal na nivou regiona Zapadnog Balkana kada je reč o migranskoj i izbegličkoj krizi.
S jedne strane, kako je rekao za Tanjug, postoji vrlo jasna potreba za konstantnim političkim dijalogom najviših predstavnika vlasti, lidera država ili vlada a, s druge strane, za intenzivnijim razgovorom na tehničkom nivou.
„Ovde zemlje pre svega moraju dati svoj odgovor šta očekuju od migracija u budućnosti, ne samo kada je reč o migrantskoj krizi već i drugim aspektima migacije, i da pokušaju da prema EU izađu sa jedinstvenim stavom, odnosno jedinstvenim odgovorom ovog regiona i traže podršku zemalja EU“, smatra Petronijević.
Na pitanje kakvu situaciju očekuje ove zime u tom pogledu, Petronijević ističe da je to izazov jer, kako kaže, s jedne strane postoje ljudi koji ne mogu tako brzo da pređu granicu, a s druge strane, intenzivno to pokušavaju.
„Najveći deo tog toka je u rukama krijumčara, što stvara dodatni rizik pogotovo u hladnim zimskim mesecima. Trenutni brojevi govore o tome da Srbija ima kapacitet da se s time izbori, uz dodatnu podršku međunarodne zajednice i organizacija civilnog društva, ali treba biti oprezan jer ne možete nikada isključiti individualne slučajeve koji mogu imati vrlo negativan efekat“, upozorio je Petronijević.
On je dodao i da rast populizma u Evropi povezan s tom temom navodeći da bi evropsko drustvo trebalo da se vrati u vreme kada je ta tema bila „prepuštena u potpunosti desničarima i populističkim organizacijama“, koji su je, kako kaže, eksploatisali skoro dve decenije.
„Sada se iznenađujujemo zbog čega u vreme ove ovakve krize njihova popularost raste i ozbiljno preti da uzdrma demokratski poredak koji postoji u zemljama takozvane „stare Evrope“, dok zemlje „nove Evrope“ već imaju takve režime na vlasti. To je veoma velika opasnost za EU kao političku zajednicu, što može da se negativno odrazi i na region zapadnog Balkana“, ocenio je Petronijević.
On je istakao da je Srbija u tom smislu na određeni način specifična, jer je i pre ove krize imala mnogo problema sa migracijama i velikim izazovima, ali je ocenio da to nikada nije bilo dovoljno predmet javne debate i razgovora.
„Čak i na ovim izborima koji su nedavno završeni, to nije bila tema koja je u značajnoj meri opredeljivala političku javnost u Srbiji. Ne može se u Srbiji isključiti takva mogućnost i vrlo dobro vidimo da su dovoljna jedan, dva ili tri izolovana indcidenta da to bude preuzeto od strane onih koji bi vrlo jasno mogli da retoriku usmere u tom pravcu, što . može da radikalizuje biračko telo, građane, svuda, pa i u Srbiji“, rekao je Petronijević.
