Gradovi

Radonjić: “Sporazum” nestereotipno pokazuje stvarnost

VRNJAČKA BANJA – Predrag Peđa Radonjić, autor filma “Sporazum”, koji je premijerno prikazan na 40. Festivalu filmskog scenarija u Vrnjačkoj Banji, rekao je danas da je želeo da na “nestereotipan način posvedoči o sudbini ljudi na Kosovu i Metohiji”.

“Ideja mi nije bila da pravim film o povratku Srba na Kosovo ili nešto što je šira tema Srba i Albanaca. Ovo je pre svega lična priča koja je proizašla iz same stvarnosti”, objasnio je Radonjić na konferenciji za novinare, podvukavši da više od 15 godina radi na Kosovu kao novinar i dokumentarista i da je imao priliku da se dobro upozna sa situacijom na KiM.

On je pojasnio da je film i nastao od niza malih priča i da ima dozu dokumentarističkog u sebi.

“Scenario je bio osnova koja je okupila glumce i producente da pokušamo da napravimo film koji će na jedan nestereotipan način posvedoči o toj situaciji dole i dilemama sa kojima se ljudi tamo susreću”, rekao je Radonjić.

On je istakao da je to “prvi srpski igrani film sniman na Kosovu posle rata” i to u ekstremno otežanim produkcionim i bezbednosnim uslovima sa potpunim entuzijazmom ljudi koji su bez honorara radili.

“Duboko verujem da smo uspeli da napravimo produkciono mali, ali autorski intrigantan film”, dodao je autor.

Radonjić kaže da glavni junak do samog kraja filma ništa ne progovara čime je hteo da sugeriše koliko su ti “ljudi igračke u rukama sudbine” i da su njihovo delanje i situacije u kojima se nalaze zapravo plod jednog konteksta u kome se nalaze kao u zamci.

“Hteo sam i da izbegnem karakterizaciju dobrih i loših junaka, čini se da kod svih postoji reljefnost u samom liku. Mislim da je to blisko i samom životu”, objasnio je autor.

Radonjić smatra da ne postoji sličan film koji tako dubinski sagledava odnose između Srba i Albanaca.

On skreće pažnju da su naše predstave o Kosovu stereotipne i ogledaju se u kontekstu “sve je to srpska zemlja, kolevka ili balasta nekog kriminala koga se treba otresti”.

“Mislim da ovaj film izbegava sve te stereotipe i želi da prikaže situaciju na ozbiljniji i dublji način, da te teme izvede pred lica obe nacije. Sve vreme izbegavam te veliki reči i kontekste da ovaj film treba da pobudi neke velike procese pomirenja ili razdvajanja. Ovaj film je tu da postavi pitanja i što uverljivije prikaže tu stvarnost”, naglasio je Radonjić.

On je pomenuo i lokacije na kojima je snimano, kao što je srpsko groblje u Prištini, ocenivši da “takve živopisne stvari” mogu da doprinesu dubljem razumavanju filma.

Radonjić je naglasio i da je jedna od osnovnih funkcija umetnosti da izbegava i pobeđuje stereotipe, sa ciljem da se izbegnu generalizacije i da shvatimo da postoje različitosti.

Glumac Bora Nenić, koji je do prošle godine i penzionisanja igrao u Srpskoj drami prištinskog pozorišta, kaže da je tokom snimanja imao knedlu u grlu, slično kao ljudi na sinoćnoj premijeri u bioskopu u Vrnjačkoj Banji.

Nenić igra Petra, oca glavnog junaka, kome povratak domu na Kosovo deluje kao jedini izlaz iz beznađa u kome žive u centralnoj Srbiji.

“Potpuno sam razumeo tog čoveka, stari ljudi žele da se vrate da tamo umru. On ubeđuje i druge ali i sebe, uprkos sumnji i strahu da se to neće dobro završiti”, rekao je Nenić.

“Postoje ljudi koji još veruju da će biti bolje. Tu su obe strane gubitnici, jer tamo niko nije srećan”, primetio je Nenić.

Film je dobro primljen kod publike u Vrnjačkoj Banji, a sledeće prikazivanje je na festivalu u Nišu.

Link Izvora

Klikni za komentar

Odgovori

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.

Na Vrh