BEOGRAD – Podrška populističkim strankama u Evropi poslednjih godina raste, vrhunac popularnosti zabeležile su prošle godine, dok su od tada u stagnaciji, kaže predsednik organizacije „Policy solutions“ iz Mađarske Tamaš Boroš.
Boroš navodi da se ne može predvideti u kom pravcu će se kretati popularnost tih stranaka, koje poslednjih godina beleže sve veću podršku u narodu, ali navodi da bi njihov eventualni rast i značajnije učešće u vladama zemalja EU moglo negativno da utiče na proces evropskih integracija zemalja Zapadnog Balkana i proširenje EU.
Kaže da je na porast podrške populističkim strankama uticala migrantska kriza, ali i bes građana prema političkim strankama, institucijama, raširena korupcija, opšta nesigurnost u društvu, nejednakost, loša ekonomska situacija.
Boroš, u razgovoru sa beogradskim novinarima u organizaciji portala European Western Balkans i Fondacije Fridih Ebert, navodi da su 2009. populističke stranke imale više od 20 odsto podrške u samo osam zemalja EU, a da je prošle godine u 16 država Unije zabeležena tolika podrška populističkim stranakama, dok samo u Sloveniji i na Malti ne prelaze cenzus.
Precizirao je da, prema istraživanju iz prošle godine, od 28 zemalja EU u 16 populističke stranke imaju podrsku više od 20 odsto građana, u osam više od 30 odsto, u šest više od 40 odsto, dok u četiri države većina građana podržava populističke stranke.
On navodi da toliki porast podrške populističkim strankama u periodu od samo šest godina nije izolovan trend, tipičan samo za Nemačku, Mađarsku ili Francusku, koje su „dežurni krivci“, već da je raširen svuda u Evropi.
Boroš kaže da su najjače populističke političke stranke u Evropi su Fides u Mađarskoj, GERB u Bugarskoj, Pravo i pravda u Poljskoj, Slobodarska partija u Austriji i Pokret 5 zvezda u Italiji.
Najveću podršku populističke stranke imaju u Mađarskoj, Poljskoj, Bugarskoj, Francuskoj, Ceškoj, Italiji, Grčkoj i Kipru, navodi Boroš i ističe da populizam nije fenomen istočne Evrope, iako su možda te zemlje više „pogođene“.
U južnim delovima Evrope raste levo orjentisani populizam, dok u zapadnoj i centralnoj Evropi isključivo desno orjentisani, a razlika između njih je glavni neprijatelj – za levo orjentisane to su banke, multinacionalne kompanije, a za desne migranti, stranci.
Tako kaže da su u osam zemalja u EU desno orjentisane populističke stranke u vlasti – u Poljskoj, Mađarskoj i Bugarskoj su glavne stranke, u Finskoj, Litvaniji, Letoniji, Slovačkoj i Grčkoj su manjinski koalicioni partneri, a u Danskoj podržavaju vladu.
U Portugaliji i Grčkoj na vlasti su levo orjentisane populističke stranke.
Boroš zaključuje da, ukoliko populizam prevagne, politika dobije prednost nad ekonomijom, što rezultira opštom nepredvidljivošću u društvu.
Objašnjava da populisti društvo dele na dve grupe – „čiste“ građane i korumpirane elite, da odbijaju pluralizam i smatraju da prosečan građanin zna mnogo više od eksperta, novinara, ekonomista…
„To se vidi ako pratite kampanju Donalda Trampa u SAD, možete videti da je on protiv elite, činjenica i statistike, da je to sve zavera, a da obični ljudi znaju bolje“, kaže Boroš.
Populizam u Evropi i SAD raste zato što raste i bes prema političkim strankama, institucijama, zbog korupcije i shvatanja da su svi političari isti, opšte nesigurnosti u društvu, nejednakosti, loše ekonomske situacije, ali i straha od migranata.
„Ljudi osećaju pretnju od globalizacije, Evrope, migracija, velikih bankarskih sistema, međunarodnih institucija, osećaju nesigurnost na svom radnom mestu i zato traže nešto što bi ih od tih promena sačuvalo“, objašnjava Boroš.
Takođe, populizam raste i zbog „nestajanja“ razlike između stranaka levog i desnog centra i njihove sve češće saradnje, pa građani koji ne žele tu opciju daju podršku populističkim strankama, navodi Boroš.
„Kad građani nemaju alternativu, onda prilaze populističkim stranakama“, kaže Boroš i podseća da su na evropskom nivou stranke levog i desnog centra toliko slične, da skoro ne postoji razlika u mišljenju.
Navodi i da je Bregzit pre bio znak za uzbunu nego podstrek za populističke stranke, dok je, s druge strane, migrantska kriza podstakla njihov rast.
Boroš kaže i da populističke stranke najviše podržavaju niže obrazovani građani, radnička klasa, starije generacije, ljudi koji žive u selima ili malim gradovima.
„Populističke stranke dobijaju podršku na strahu građana i osećaju da im nešto preti“, kaže Boroš, ali je i naglasio da to što je neka stranka populistička ne znači unapred da je loša za društvo.
Tamaš Boroš je predsednik organizacije „Policy Solutions“ koja na evropskom nivou izdaje kvartalni bilten o stanju populizma u Evropi.
Bilten ima i svoje godišnje izdanje koje se predstavalja svake godine u Briselu i sadrži detaljnu analizu rada oko 80 populističkih partija i pokreta u skoro svim zemljama Evrope.
www.freeimages.com/ Vince Varga
