Gradovi

Rektor o studiranju u Sloveniji, Bolonji, školarinama…

LJUBLJANA – Slovenija u obrazovanje ulaže šest odsto BDP, ima oko 28 odsto visokoobrazovanih, a Univerzitet u Ljubljani se nalazi među tri odsto najboljih na svetu, ali doktorske studije se plaćaju, pa mladi radije apliciraju za stipendije u svetu kuda odlaze po dodatno znanje i zvanje, kaže u intervjuu Tanjugu rektor tog univerziteta Ivan Svetlik.

Rangiranje u svetu, objašnjava, jeste pokazatelj i sve te liste se gledaju i vrednuju, a to što je ljubljanski univerzitet među tri odsto najboljih znači da je između 200. ili 300. mesta u Evropi.

„To nije baš ono što smo želeli, tako da nastojimo da budemo bolji u narednom periodu“, kaže rektor i dodaje da je teško „upasti“ na Šangajsku i bilo koju drugu listu, jer se svi takmiče kako bi bili bolji od konkurencije.

Uvek se prati da li su svi indikatori dosta dobro realizovani iz godine u godinu, kaže Svetlik, a na pitanje koliko je teško održati se na takvoj listi i pomaći na lestvici, rektor odgovara da je teško, jer je neophodno da se svake godine objavljuju radovi u najboljim časopisima, održava internacionalizacija na visokom nivou…

Rektor kao dobar pokazatelj navodi da već godinama raste procenat srednjoškolaca koji se opredeljuju da nastave svoje obrazovanje i da sada dve trećine generacije upisuje fakultet.

„Taj procenat srednjoškolaca se povećava i mislim da se nekako stabilizirao tokom godina. To naravno pruža mogućnost da se poboljša obrazovna struktura, tako da Slovenija ima blizu 40 odsto visokoobrazovanih u mlađoj generaciji. Taj procenat je niži u sveukupnoj populaciji, jer stariji nisu u tako velikom broju nastavljali školovanje“, rekao je Svetlik.

Većem broju visokoobrazovanih doprinosi i to što Slovenija dosta ulaže u nauku i obrazovanje, i to šest odsto BDP.

Svetlik smatra da je tih šest odsto za sada dovoljno, ali dodaje da je u planu da se taj procenat poveća. Problem je, smatra to što se u visoko obrazovanje ulaže manje nego u osnovno i srednje.

„To je i bila jedna kritika sistemu Slovenije od strane OECD, a mi se zalažemo da taj procenat za visokoobrazovanje bude veći“, ukazuje.

Zapošljavanje studenta nakon završetka osnovnih studija u Sloveniji je u dosta visokom procentu, čak 75 odsto njih nalazi posao, a rektor očekuje da će sa poboljšanjem ekonomske situacije taj procenat biti još viši.

Naglasava da tehnički profili i inženjeri brže dolaze do posla, ali da to nije „zakon“ i da sve zavisi od područja u kojem diplomac traži posao i kakva je potreba za određenim profilom u određenom trenutku.

Rektor se osvrnuo i bolonjsku reformu u visokom obrazovanju i rekao da i u Sloveniji još ima onih koji su protiv nje i onih kojih su njome oduševljeni, te smatra da ona kao što ima prednosti, ima i mane.

„Bolonja ima nekih pozitivnih stvari kao što je otvaranje obrazovnog sistema, veće su mogućnosti za razmenu studenata, tako da imamo više studenata koji idu na druge univerzitete i onih koji dolaze kod naš. To je pozitivna promena, a s druge strane mi smo očekivali da će Bolonja doneti i neko skraćenje studija, a to se ustvari nije desilo“, objašnjava Svetlik.

Kaže i da se dosta očekivalo od Bolonje kada je reč o novim pedagoškim metodama rada, ali i od same aktivnosti studenata na predavanjima.

„To se naravno desava, ali ide polako, jer treba i profesori da nauče nove pristupe, a to ide sa promenom generacije više nego sa promenom sistema“, poručuje.

Upitan koliko studenata nastavlja studije u inostranstvu, Svetlik kaže da se za to uglavnom odlučuju oni koji bi doktorske studije da nastave van granica Slovenije i da je to zbog toga što se one u Sloveniji plaćaju.

Kaže da je to slaba tačka slovecačkog obrazovnog sistema i da će doneti mere koje će to promeniti, pa moguće i da će školarine za taj nivo obrazovanja biti smanjene ili ukinute.

„Mnoge zemlje pružaju mogućnost za besplatne doktorske studije, tako da dosta veliki broj naših mladih ljudi nakon završetka drugog stepena odluči da aplicira za neku stipendiju u inostranstvu. Zato i mi treba da donesemo mere koje će te studente zadržati u našoj zemlji. Te mere su, na primer, ukdanje školarina kojih na mnogim fakultetima u Austriji ili Nemačkoj i SAD nema, ili pružaju određene stipendije“, zaključuje Svetlik.

Preview

IVAN SVETLIK

Slide

IVAN SVETLIK

Slide

IVAN SVETLIK

Slide

IVAN SVETLIK

Slide

IVAN SVETLIK

IVAN SVETLIK

Link Izvora

Klikni za komentar

Odgovori

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.

Na Vrh