BEOGRAD – Prekogranična i regionalna saradnja imaju veliki uticaj na ekonomiju, i veoma je važna za Srbiju jer, uz razvoj privrede i njenih perifernih oblasti, dopronose uspostavljanju mira, slobode, sigurnosti i ljudskih prava, poruka je današnjeg panela „Promocija regionalnog razvoja kroz prekograničnu saradnju“, na 16. Ekonomskom samitu Srbije.
Kako je istakao nekadašnji šef tima za Evropu i Severnu Ameriku nemačke organizacije Konrad Adenauer Štiftung Jens Paulus zemlje poput Srbije, imajući u vidu svoj geografski položaj, mogu da utiču na okruženje.
„Srbija ima vodeću ulogu u regionu i ne sme sebi da dozvoli da ne sarađuje sa susedstvom“, rekao je Paulus.
On je istakao da osim uticaja na ekonomiju, prekogranična saradnja doprinosi i poboljšanju političke klime.
„Ljudi koji žive zajedno u graničnim oblastima žele da saradujuju i ta saradnja daje veliki doprinos promociji mira, slobode, sigurnosti i ljudskih prava. Zato ta saradnja nema uticaj samo na ekonomiju, već i na politički sistem“, rekao je Paulus koji je istakao da ljudi koji žive u pograničnim oblastima granice ne vide kao mesto razdvajanja, već sastajanja.
S njim se saglasio i generalni sekretar Saveta za regionalnu saradnju (RC C) Goran Svilanović koji je podsetio na izjave premijera i članova Vlade, koji su rekli da fokus Srbije nije članstvo, već upravo put ka njemu.
U vezi s tim Svilanović je objasnio da se Savet za regionalnu saradnju vodi idejom – jedan region, jedna ekonomija, jedna investiciona oblast, jedan informacioni prostor.
„Pokušavamo da do te mere uvežemo ovih šest ekonomija u procesu pregovora sa EU, nečekajući datum individualnog pridruživanja članica, već da iskoristimo vreme koje je pred nama i da učinimo ovaj prostor jedinstvenim u ekonomskom smislu“, rekao je Svilanović.
On je kao primer naveo inicijativu da roming između država regiona bude nula, kao u EU, da se postigne dogovor za širokopojasni internet koji bi podržala Evropska unija…
Svilanović je istakao da želi da ovaj region bude prepoznat kao prostor u kojem su otklonjene sve prepreke poslovanja.
„Ne čekamo Godoa, uopšte, već pokušavamo da ovaj prostor bude toliko integrisan između sebe da nas EU poželi, a ne da stalno kucamo na vrata, jer u ovoj situaciji teško da ćemo u narednu godinu-dve dobiti pozitivan odgovor“, rekao je Svilanović.
Ambasador Austrije u Srbiji Johanes Ajgner je geografiju Srbije uporedio sa austrijskom, konstatujući da su dve države slične po površini, broju stanovnika, ali i po broju država s kojima se graniče.
„To znači da moramo da sarađujemo sa mnogo suseda i to predstavlja veliki izazov“, rekao je Ajgner.
On je istakao da upravo prekogranična saradnja omogućava Srbiji da razvija svoje periferne oblasti, i da to treba da iskoristi.
„Treba smanjivati razliku u bogatsvu između najbogatijih i najsiromasnijih delova zemlje, i time Srbija treba da se bavi“, rekao je Ajgner, konstatujući da je premijer Srbije Aleksandar Vučić upravo to pokazuje ovih dana u Nišu, da Srbija nije samo Beograd.
Generalni sekretar Crnomorske ekonomske saradnje (BSEC) Mihael Kristides naveo je na primeru te organizacije da je regionalna saradnja korisna, ne samo zbog promovisanja ekonomije, već i zato što se tako uspostavlja kulturni dijalog i razumevanje između regiona i država u njima.
On je ukazao na činjenicu da se 12 članica BSEC-a sastaje više puta godišnje i razmatra zajedničke projekte što je, kako je rekao, dodatna vrednost takve organizacije.
„Srbija predsedava u ovom kvartalu i istakla je da je prioritet promocija sektora transporta, jer posedovanje transportne infrastrukture je važno za trgovinu, biznis, kulturnu razmenu“, rekao je Kristides.

