BEOGRAD, 7. oktobar (Tanjug) – Dvadeseta, jubilarna tribina Laguninog književnog kluba održana je večeras u knjižari Delfi u SKC-u, a tema joj je bila knjiga „Černobiljska molitva“ aktuelne dobitnice Nobelove nagrade za književnost Svetlane Aleksijevič.
O knjizi su govoriti prevoditeljka Enisa Uspenski, istoricarka Ivana Pantelic i pisac Vule Žurić a moderator razgovora bila je Tanju Vučković, pokretač književnog kluba koji odoleva svim prognozama da taj projekat nema šansu da opstane
Kako je kazala Vučkovićeva, „ovo delo je čudesan i potresan prikaz cernobiljske katastrofe 1986 kada je došlo do najveće nuklearne eksplozije u jednoj nuklearnoj centrali, koja je kontaminirala ne samo neposrednu okolinu već se radijacija porširila na celu našu planetu.
To je, kazala je ona, „svedocanstvo od kojeg se ježi koža, a opet književno delo biblijskog tona, poput savremenih psalama obicnih ljudi koji su posle ove moderne apokalipse našli reči mudrosti, samilosti i utehe“.
Enisa Uspenska, koja je prevela na srpski i njenu knjigu „Rat nema žensko lice“, večeras je najavila da će se sada za Sajam knjiga pojaviti njen prevod nobelovkinje knjige „Poslednji svedoci“ o ljudima koji su bili deca tokom Otadžbinskog rata (Drugi svetski rat u S S SR-u) i zatim će prevesti „Dečaci od cinka“ o učesnicima rata u Avganistanu.
Prema rečima Uspenske, Aleksijevičeva je bila veoma poznata u svetu, a samo kod nas nije prevođena i zato je odluka da njoj pripadne Nobel za 2015 godinu u Srbiji docekan sa iznenađenjem.
Aleksejevičeva je bila poznata u S S SR-u kao odličan novinar, što je i diplomirala u Minsku, jer je rođena kao Beloruskinja, ali piše na ruskom jeziku. Mnogi su joj osporavali Nobelovu nagradu jer ona piše sve svoje knjige u formi dokumentarističke proze prenoseći kroz svoje razgovore sa svedocima događaj o kojima piše. Međutim, tvrdi pisac Vule Žurić, ona je od narativne forme stvorila vrhunska umetnička dela preko emocija i empatije koja izbija iz tih razgovora.
Žiri nagrade je u svom obrazloženju odluke naveo da je Aleksijevičeva svojim opusom podigla „spomenik stradanju i herojstvu u naše vreme“, a Uspenska je prepoznala da je kroz „Čerobiljsku molitvu“ dočarala i kraj jedne epohe i nagovestila nestanak S S SR-a što se i desilo četiri godine docnije.
Inače, Uspenska je podsetila da je Aleksejevičeva „Černobiljsku molitvu“ preradila u monodramu koja je izvedena i u Srbiji na Festivalu u Zrenjaninu.
Sve učesnike tribine je duboko pogodila autorkina priča o „pogubnim i nesagledivim posledicama černobiljske katastrofe, kao i potresni romaneskni „monolozi“ preživelih.
Istoričarka Ivana Pantelić je istakla da se veoma ceni narativna istorija kao izvor autentičnih svedočenja o nekim istorijskim događajima i da ta svojstva poseduju sve knjige atuelne nobelovke koja će svoju „krunu“ predati novom laureatu sledeće nedelje 13. oktobra.
„Najveći kvalitet tih svedočanstava je njihova autentičnost“, istakla je Pantelićeva i dodala da nije mogla da se odluči da li je knjiga opelo našoj planeti, ali svakako je opelo za onu teritoriju Belorusije koja je bila neposredno ozračena, pa je i tlo moralo da bude zamenjeno i ne sme da se koristi.
Za Pantelićevu je priča o pustoj zemlji koju naseljavaju izbeglice iz azijskog dela S S SR-a slična onome što se dešava ovih nekoliko poslednjih godina na Bliskom istoku i u Evropi, u koju stižu takođe izbeglice.
„Černobilj je simbol početka raspada mita o S S SR-u, ali i o nauci koja će čovečanstvu doneti samo blagostanje, a ne trajno uništenu zdravu životnu sredinu“, kazala je Uspenska.
Za Žurića je poseban kvalitet knjige jezik kojim je pisana, jer jasno pokazuje na koji način tu katastrofu doživljavaju žene svih generacija, a kako muškarci, ali se može videti i stepen obrazovanja autgorkinih sagovornika.
Vučkovićeva je primetila da su manje obrazovani iskreniji, emotivniji i spremniji na žrtvovanje za dobrobit zajednice nego oni obrazovani.
Uspenska je naglasila da se Aleksijevičeva trudila da jezik bude što jednostavniji, iako nije bio lak za prevođenje, jer je književnica ispovesti Belorusa morala prvo da prevodi na ruski, jer to je jezik koji koristi kao svoj književni.
Sledeća tribina Kluba čitalaca biće održana prvog petka u novembru a tema će biti moderna verzija Šekspirove drame „Bura“ Dženet Piterson „Procep u vremenu“.
Knjiga je na popustu od 30 odsto u svim knjižarama Delfi i Laguninom klubu čitalaca od sutra do 4. novembra.
Foto www.freeimages.com/ nkzs
