Gradovi

Turska kompanija dolazi u „Štofaru“ do kraja leta

PARAĆIN – Turska kompanija „Fistel internacional“ koja je pre godinu dana kupila Fabriku tekstila „Branko Krsmanović“ – „Štofaru“ u Paraćinu u stečaju, počeće proizvodnju krajem leta, rekao je danas pravni zastupnik te kompanije.

Ovo su obećali prestavnici turske kompanije, prilikom „nedavne“ poste Paraćinu, precizirao je u izjavi novinarima pravni zastupnik „Fistel internacional“ Aleksandar Nikolić iz Jagodine.

Jedna hala u „Štofari“ je pripremljena za proizvodnju, a do kraja leta iz Turske treba da se dopremi i instaliraju proizvodne mašine i edukuju radnici, „a za početak će biti zaposleno štotinu radnika a konačan plan je da broj zaposlenih bude između 300 i 600 radnika“.

Vrednost investicije je oko 15 mili0ona evra a investiciju finansijski prati turska „Halk“ banka.

Turska kompanija je odlučila da „Štofara“ ostane u oblasti tekstilne proizvodnje i da proizvodi sintetička vlakna, odnosno najlonski konac, od kojih je 90 odsto namenjeno izvozu.

Oni su kupili 30.000 kvadratnih metara proizvodnog, magacinskog i drugog prostora u objektima „Štofare“ i sedam hektara zemljišta.

„Štofara“ je prodata, u drugom oglašavanju, na osnovu rešenja o bankrotstvu stečajnog sudije Privrednog suda u Kragujevcu.

Turska kompanija je urdila i fabrički dimnjak, koji više nije potreban za proizvodnju, ali je simbol „Štofare“.

Industrija tekstila „Branko Krsmanović“ iz Parćina bila je jedna od najstarijih tekstilnih fabrika u Srbiji. Radila je od 1904. godine, pod raznim imenima, a narod je uvek zvao „Štofara“, kažu građani Paraćina.

Osamdesetih i početkom devedesetih godina prošlog veka izvozila je 65 odsto proizvodnje a na poslednjme sajmu mode 1995.godine u Beogradu „Moda u svetu“ osvojila je „Srebrnu košutu“ za kvalitet tkanina i diplomu za dizjan „u veoma jakoj konkurenciji domaćih pamučaraca“.

Tih godina godišnja proizvodnja „Štofare“ bila je 2,5 miliona metara tkanine, 320.000 komada konfekcijskih proizvoda i 170.000 trikotažnih odevnih predmeta. Bavila se preradom čiste runske vune i hemijskih vlakana, proizvodnjom prediva, tkanina od vune i mešavine vuna – sintetika, konfekcijskih i trikotažnih odevnih predmeta.

Foto Tanjug/ R.Prelić, ilustracija

Link Izvora

Klikni za komentar

Odgovori

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.

Na Vrh